Prava sreća i istinsko zadovoljstvo životom dvije su stvari kojima bi, zapravo, svi trebali težiti, no jednako tako vjerujemo da su ponekad nedostižni... što i ne mora nužno biti istina, tvrde znanstvenici.

Istraživanje Harvarda koje proučava razvoj odraslih je možda najduže istraživanje života odraslih koje je ikad provedeno. Tijekom 75 godina pratili su živote 724 muškarca, godinu za godinom, pitali ih o poslu, njihovim obiteljskim životima, zdravlju.

Kombinacijom sreće i upornosti nekoliko generacija istraživača, ovo istraživanje je preživjelo. Oko 60, od prvobitna 724 muškaraca, su i dalje živi, i dalje sudjeluju u istraživanju, većina je u devedesetim godinama.

Spoznale su se tri važne lekcije o odnosima. Prva je da su društvene veze zaista dobre i da usamljenost ubija. Ispostavilo se da ljudi, koji su društveno povezaniji s obitelji, prijateljima, društvom, su sretniji, fizički zdraviji i žive duže od ljudi koji su lošije povezani.

Ispostavilo se da je iskustvo usamljenosti otrovno. Ljudi koji su izoliraniji od drugih, više nego što bi željeli biti, otkrivaju da su manje sretni, zdravlje im se počinje pogoršavati rano tijekom srednjih godina, njihove moždane funkcije ranije počnu opadati i žive kraće od ljudi koji nisu usamljeni.

Jednako tako, ispostavilo se da je život u središtu konflikta zaista loš za zdravlje. Izrazito konfliktni brakovi, na primjer, bez mnogo ljubavi, ispostavilo se da su vrlo loši za zdravlje, možda i gori od razvoda. A život unutar dobre, tople veze štiti.

Vrijednosti kolesterola ispitanika u pedesetim godinama nisu te koje su predvidjele kako će ostariti. Već to koliko su zadovoljni u svojim vezama. Ljudi koji su bili najzadovoljniji u svojim vezama s 50 godina su bili najzdraviji s 80 godina. A dobre, bliske veze čini se da ublažavaju bičeve i udarce starosti.

A treća važna lekcija o vezama i zdravlju je da dobre veze, ne štite samo tijela, već štite i mozgove.