Lifestyle

masti su prijatelj

Ketogena dijeta: Sve o prednostima i nedostacima popularne dijete

Ketogena dijeta: Sve o prednostima i nedostacima popularne dijete
Thinkstock

Na keto dijeti imperativ je izbjegavanje namirnica bogatih šećerom i škrobom kao što su šećer, kruh, tjestenina, riža i krumpir. Namirnice koje se preporučuju trebaju biti bogate mastima i proteinima.

Gruba preporuka za jedan dan bi bila: pet posto energije treba uzeti iz ugljikohidrata (preporučuju se ugljikohidrati bogati vlaknima poput brokule, zelene salate i sl.), 15 do 25 posto iz proteina i 75 posto iz masti. Većina ljudi ulazi u stanje ketoze kada dnevno unosi manje od 20 grama ugljikohidrata, a dobri rezultati u mršavljenju se postižu i s unosom 50 g ugljikohidrata dnevno.

Osobe koje unose manje od 20 g ugljikohidrata dnevno brže će mršavjeti, ali će vjerojatno iskusiti nuspojave takozvane keto gripe (vrtoglavica, glavobolja, dekoncentriranost, vrtoglavica, grčevi u mišićima).

Ti simptomi su uglavnom prolazni, a obično se javljaju tijekom prvog tjedna, najčešće između trećeg i petog dana i traju dok se tijelo ne adaptira na gubitak masti. Osobe koje imaju dobru inzulinsku rezistenciju mogu unositi dnevno od 20 do 50 g ugljikohidrata i svejedno će mršavjeti, iako sporije. 

S keto dijetom se na početku gubi veći broj kilograma, a kasnije slično kao i kod ostalih režima "Ketogena dijeta temelji se na povećanom udjelu masti, adekvatnom unosu proteina te smanjenom unosa ugljikohidrata.

Kada se unos ugljikohidrata smanji te organizam ne uspijeva zadovoljiti potrebe za glukozom kako bi proizveo energiju u jetri se počinju sintetizirati ketonska tijela oksidacijom masnih kiselina. Danas je poznat niz popularnih dijeta u kojima je smanjeni udio ugljikohidrata kako bi se organizam doveo u stanje ketoze. Najpoznatije dijete među njima su Atkinsonova, Dukanova, South Beach, LCHF te Paleo dijeta", govori Ana Ilić, mag. nutricionizma iz Hrvatskog akademskog centra primijenjenog nutricionizma i objašnjava:

"Zamijećeno je da sljedbenici dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata u prvim danim brže izgube na tjelesnoj masi. No, smanjenim unosom ugljikohidrata smanjuje se produkcija inzulina te se iz gušterače luči glukagon koji potiče razgradnju glikogena kako bi se povećala razina glukoze u krvi. Stoga, budući da glikogen na sebe veže vodu, njegovom potrošnjom gubi se i voda što pridonosi početnom gubitku na tjelesnoj masi. U kasnijim faza nije primijećena velika razlika u promjeni na tjelesnoj masi u sljedbenika niskougljikohidratnih dijeta naspram ostalih."

Jedna od prednosti koje se ističu kod nisko ugljikohidratnih dijeta su njihovo lako slijeđenje zbog osjećaja sitosti koji proizlazi od proteinskog sadržaja, ali osobe koje izbace ugljikohidrate iz prehrane se s druge strane osjećaju bezvoljno, nervozno te umorno. "Smanjenje unosa ugljikohidrata dovodi i do smanjena unosa prehrambenih vlakna. Prehrambena vlakna pogodno djeluju na rad probavnog sustava te njihov smanjeni unos uzrokuje opstipaciju tj. zatvor. Dugotrajno provođenje ovakvih dijeta može odvesti do ketoacidoze tj. zakiseljavanja krvi nakupljenim ketonskim tijelima te je povećano opterećenje bubrega i jetre. Primijećeno je da osobe imaju i neugodan zadah te miris tijela po acetonu i mokraći", objašnjava Ilić.

Nutricionistica tumači da se prekomjernim unosom proteina povećava količina amonijaka, nastalog u procesu metabolizma aminokiselina:

"Kako bi se izlučio višak amonijaka putem urina pojačano je mokrenje što za posljedicu ima gubitak vode, dehidraciju te gubitak mineralnih tvari, posebice natrija, što u konačnici može uzrokovati hipotenziju. Također, primijećena je i pojava bubrežnih kamenaca. Isto tako, valja istaknuti da unosom veće količine proteina animalnog podrijetla se povećava i unos zasićenih masnih kiselina što povećava opasnosti od hiperlipidemije, povećanja razine masti u krvi te razvoja srčanožilnih bolesti."

Neki i sljedbenici keto dijete izbacuju i mliječne proizvode i orašaste plodove zato jer sadrže određenu količinu ugljikohidrata, o čemu nutricionistica Ilić kaže:

"Jedan od nedostatka ketogenih dijeta je izbacivanje mlijeka i mliječnih proizvodi iz prehrane što dovodi do smanjenja unosa kalcija i vitamina D te posljedično do smanjenja koštane mase. Također i namirnice poput badema, brokule, mahunarki te sušenog voća sadrže veće količine ugljikohidrata tako da sljedbenicima dijete preostaju izvori poput sitne ribe s kostima (npr. sardine), lososa, školjkaša te manje količine zelenog lisnatog povrća."

Zbog izazivanja nepravilnosti u radu metabolizma krovne institucije poput American Dietetic Association i American Heart Association pozivaju na oprez prilikom praćenja dijeta sa smanjenim unosom ugljikohidrata.

Ovakve dijete se ne preporučuju adolescentima, osobama starije dobi te dojiljama. Također, njena primjena se na smatra prikladnom u osoba s dijabetesom tipa II, bolestima srca i krvnih žila, bolestima jetre te bubrežnom insuficijencijom.

"Danas je putem medija dostupno niz raznovrsnih informacija o popularnim dijetama, pa tako i o dijetama s niskih udjelom ugljikohidrata, te je potrebno razlučiti koje su informacije kvalitetne. Ako postoje naznake da se tijekom provođenja dijete izrazito smanjuje tjelesna masa, više od 2 do 4 kg mjesečno, da je kalorijski unos izrazito nizak, da se izbacuje određena skupina namirnica, mijenja omjere nutrijenata te se preporučuje unos dodataka prehrani potrebno je promisliti je li takvo smanjenje na tjelesnoj masi dobro, posebice ako je na veliki uštrb zdravlju", tumači Ilić.

Zdrava krava


Reci što misliš!