Ljudima u našoj zemlji glazba čini važan dio života, slušaju je svakodnevno i na različite načine.

Hrvati podjednako vole domaću i svjetsku glazbenu scenu, a imaju problema s percipiranjem legalnost posjedovanja glazbenih sadržaja i prepoznavanjem novih oblika slušanja glazbe koje uživanje u pjesmama i albumima čine udobnijim no ikada prije.

Tako govore rezultati Istraživanja o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj, domaćeg rada istraživačke agencije Hendal koje je - u organizaciji Hrvatske diskografske udruge - provedeno na reprezentativnom uzorku putem online ankete.
 
Istraživanje o navikama slušanja glazbe je u Hrvatskoj provedeno po prvi puta i ono predstavlja izvanredan alat za razumijevanje potreba ljudi u doba kada je prisutnost glazbe i umjetnika glazbe u svakodnevici veća negoli ikada. I kada su audio sadržaji neprenosiviji do sada i s nama su - u rukama, ušima, mobitelima i uređajima - u svakoj sekundi. I zato je vrlo značajan podatak kako trećina ljudi tu blagodat modernog života koristi blisko navikama stanovnika razvijenih zemalja zapadnog kulturnog kruga. Gotovo trideset i četiri posto ispitanika, naime, izjavilo je kako glazbu sluša četiri ili više sati dnevno. To je još uvijek puno manje od prosječnog stanovnika Sjedinjenih Država - gdje se skala zaustavlja na šest sati dnevno - ali je ohrabrujuće, kako za stil života tako i za glazbenu industriju u cjelini.
 
Najvažnija platforma za otkrivanje nove glazbe u Hrvatskoj je radio, a radijske i internetske platforme najvažnije su u ukupnom slušanju pjesama svjetskih i domaćih izvođača. U ovom potonjem također prednjači radio kojemu je - i nakon promjena koje posljednjih godina u centar interesa sve više dovodi govorne sadržaje i podcaste različitih vrsta - glazba najvažniji dio na kojemu može graditi slušanost i ukupnu utjecajnost u društvu. No, glazba se danas sluša i traži na različitim platformama od kojih će domaći čovjek pored radija prvo koristiti YouTube, a potom aplikacije na mobilnim telefonima kako bi putem njih dolazili do svojega Eda Sheerana ili tražene Mije Dimšić. Mlađi ljudi češće borave na društvenim mrežama, putem kojih vole otkrivati novu glazbu i preporučivati je drugima. Tako će fotka na Instagramu, poruka na Twitteru, post na Facebooku ili grupa na Viberu ili WhatsAppu biti privlačnom platformom za razmjenu znanja o pjesmama koje su se, evo, upravo pojavile na glazbenom obzoru.
 
Jeste li prepoznali koliko je udobno otkrivati glazbu na radiju, potražiti je na Spotifyju ili spremati na playliste streaming servisa pa slušati što vas je volja - iz daleke prošlosti ili nešto posve novo, svejedno - u bilo kojem trenutku dana ili noći? Streaming servisi daju nam upravo takvu mogućnost, da si ugodimo glazbu na romantičnoj večeri s curom ili dečkom, odaberemo je za jogging ili za šetnju sa slušalicama na ušima. To je, međutim, stvar gdje u Hrvatskoj ponajviše zapinjemo. Pa tako umjesto udobnog naslonjača odabiremo drvenu stolicu koja, dakle, s vremena na vrijeme može žuljati. Jer, kako drugačije objasniti da dvije trećine ljudi radije skida glazbu s YouTubea ili putem torrenta da bi je kasnije slušala ili posjedovala? Ako nas pitate, to je samo gubljenje vremena i bespotrebne energije. Jer, sve je dostupno off i online i proces skidanja pjesama posve je suvišan kada jednim klikom možemo odabrati Beatlese ili Drakea da nas razonode u svakom trenutku.
 
No, Ispitivanje o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj pokazalo je kako ljudi u našoj zemlji nisu dovoljno upoznati s ponudom legalnih servisa za slušanje glazbe i kako velika većina ljudi koristi stranice poput YouTubea gdje se glazba može slušati besplatno. Ali i trošiti više podatkovnoga prometa. Ono što je, međutim, vrijedno za znati jest to da ljudi u našoj zemlji većinski smatraju kako bi - premda će istaknuti da bi umjetnici trebali biti plaćeni za svoja djela - uživanje u glazbi trebalo biti potpuno besplatno. Princip da se za svakodnevno uživanje u glazbi izdvoji četrdeset ili šezdeset kuna mjesečno čini se bespotrebnim ili manje privlačnim od plaćanja jedne runde piva mjesečno.
 
Pa, dakle, što možemo prepoznati pri čitanju navika o slušanju glazbe u Hrvatskoj? Da nam je glazba prevažna i da trebamo naučiti kako je što jednostavnije slušati. I da je prostora za napredak glazbene industrije - pa onda i uvjeta rada i kreiranja naših glazbenika - iznimno mnogo. Jer, u zemlji u kojoj 95 posto ljudi glazbu smatra važnom, a svega šesnaest posto ih koristi najjednostavniji način njena korištenja, smjer senzibiliziranja i edukacije jasan je. Jednako kao što je jasna i poruka radijskoj industriji: više nove glazbe, domaće i svjetske, garantira veću atraktivnost i prosječnu slušanost vašega radijskog programa.