Neandertalci su imali velike, isturene noseve kako bi zagrijali i ovlažili hladan i suh zrak i kako bi ga što više mogli unijeti u pluća, pokazalo je istraživanje upečatljiva oblika lica izumrlog ljudskog srodnika.

Koristeći se trodimenzionalnim modelima lubanja modernih ljudi i neandertalaca te hajdelberškog čovjeka (Homo heidelbergensis), koji im je bio zajednički predak, znanstvenici su otkrili zanimljive evolucijske adaptacije dišnih puteva. 

Računalna simulacija pokazala je da su oblici lica neandertalca i čovjeka učinkovitije prilagođavali zrak od hajdelberškog čovjeka, što sugerira njihovu bolju evolucijsku prilagodbu hladnoj i suhoj klimi, objavili su australski i britanski znanstvenici u članku u časopisu Proceedings of the Royal Society B.

Neandertalci, čiji su nosevi bili otprilike 30 posto veći od ljudskih, mogli su također unijeti mnogo više zraka putem svoje nosne šupljine od hajdelberškog i modernog čovjeka. To je vjerojatno evolucijski odgovor na veće energetske potrebe zdepastog tijela neandertalaca i njihov život lovaca.

Smatra se da su neandertalci trebali oko 4,500 kalorija dnevno da prežive europske zime. Modernom muškarcu preporučuje se 2,500 kalorija na dan. 

Visok unos kalorija zahtijeva i više kisika za preradu šećera, masti i proteina u energiju. 

Znanstvenici su dugo raspravljali zašto je neandertalčev oblik lica, s velikim, širokim nosom i isturenom donjom čeljusti, takav. 

Jedna od teorija bila je da je građa takva jer je neandertalcu trebao snažniji ugriz.

Ali su znanstvenici sada dokazali da tome nije tako. Računalne simulacije pokazale su da neandertalci nisu imali snažniji ugriz od modernog čovjeka.

"Ono u čemu se neandertalci stvarno ističu njihova je mogućnost prijenosa velikih volumena zraka nosnom šupljinom, što ukazuje na životni stil s vrlo visokim energetskim potrebama", napisali su. 

Zaključili su kako je "karakteristična facijalna morfologija neandertalca uvjetovana prilagodnom na hladan i suh zrak te na potrebu unosa više kisika". 

Neandertalci su se razvili prije 200.000 godina u Europi, srednjoj Aziji i na bliskom istoku. Nestali su prije 30.000 godina, što se podudara s dolaskom modernih ljudi iz Afrike.