Bez sumnje može boljeti kada vas percipiraju manje inteligentnima, naročito kada niste ni imali priliku pokazati svoj intelekt! To može biti samo društveno nezgodno, ali može biti velik problem kada se radi o vašoj karijeri.

Želite li da vas ljudi smatraju inteligentnima? Je li vam itko ikada rekao „Puno si pametniji nego što izgledaš?”

Ukoliko otiđete na razgovor za posao, a prvi dojam kojeg ostavite na osobu s kojom razgovarate je da niste previše inteligentni, kakve su vam šanse da dobijete taj posao? Dovoljno rečeno.

Vaš glas je u tome najvažniji.

Međutim, što određuje hoće li vas netko percipirati kao inteligentnu osobu ili ne na prvi pogled? Ukoliko pitate osobu na ulici, vjerojatno će istaknuti izgled i komunikacijske vještine kao glavne faktore, piše Lifehack. Međutim, znanost pokazuje drukčije.

U studiji objavljenoj u Journal of Psyhological Science (Časopis znanosti psihologije), MBA studenti sa Sveučilišta u Chicagu su snimani dok su davali izjave zbog čega misle da bi oni trebali dobiti posao. Potencijalni poslodavci i profesionalni posrednici u zapošljavanju su tada dobili tri opcije: pogledati video, poslušati audio zapis ili pročitati transkript.

Evo što su zaključci studije:

„Ovi evaluatori su ocijenili kandidata kao mnogo kompetentnijeg, promišljenijeg i inteligentnijeg kada su čuli zvuk nego kada su čitali njegove odgovore, što je rezultiralo time da su imali mnogo bolji dojam o kandidatu i bili su više zainteresirani za zapošljavanje tog kandidata. Dodavanjem glasa napisanom tekstu i to na način da su ga pročitali profesionalni glumci ili netrenirani odrasli, proizvelo je isti rezultat. Dodavanje vizualnog doživljaja zvuku nije promijenilo rezultate procjene kandidata. Za prezentiranje nečijeg intelekta doslovno je važno da se čuje glas osobe.“

Da sumiramo, kada se radi o prvom dojmu inteligencije, izgled nije važan; vaš glas je važan.

Razlog iz ovog zaključka je vezan uz ljudsku evoluciju; naši glasovi su alati koji su pažljivo prosuđivani u komunikaciji. U tekstu, paralingvističke linije koje pružaju važne informacije o govornikovoj inteligenciji i promišljenosti se gube.

3 ključa za ostavljanje dobrog prvog dojma

Sada kada znate koliko je važan vaš glas za ostavljanje dobrog prvog dojma, pogledajmo što je ključno za ostavljanje dobrog prvog dojma

Govorite dubljim glasom i koristite promjenu tona u glasu

Ljudi povezuju visoke tonove s nervozom ili djetinjastošću. Želite upravo suprotno: namjerno snizite visinu svog glasa. To projicira samopouzdanje i zrelost.

Izbjegavajte promjenu u glasu na način da povisite ton svog glasa na kraju rečenice. To će zajedno s visokim glasom povećati percepciju ljudi o vama kao o nervoznoj ili djetinjastoj osobi. Nadalje, ljude koje govore na takav način drugi percipiraju kao osobe koje su manje obrazovane; bez obzira na sadržaj i kontekst.

Ipak, budite oprezni u korištenju previše promjene glasa na dublje ili previše tih ili previše dubok glas. Pretjerano korištenje takvog glasa može se protumačiti kao nepristojno ili konfliktno.

Izbjegavajte poštapalice

Poštapalice su riječi poput „ah“, „um“, „kao“, „pa“, „znate“ i slične fraze. Iako svi koriste poštapalice, pretjerana upotreba ostavlja dojam da imate manjak samopouzdanja i kompetencije.

Kako bi izbjegli korištenje poštapalica, morate prvo biti svjesni da ih koristite. Stručnjak za komunikacije Lisa B. Marshall sugerira ljudima da snime svoje razgovore i slušaju snimke pet minuta dnevno dva tjedna.

Bolje je poštapalice zamijeniti tišinom; govorne pauze, čak i kada se previše koriste, služe isključivo da povećaju kredibilitet govornika.

Govorite brže

Ne prebrzo, naravno, jer inače neće razumjeti ni jednu vašu riječ. Bez  obzira, prema studiji provedenoj na Sveučilištu Birgham Young, ljude koje brzo govore percipiraju kao osobe s više samopouzdanja.

Lisa također smatra da je idealna brzina govora oko 15 riječi u minuti, što je i preporučena brzina za audio knjige. Izbjegavanje poštapalica će prirodno ubrzati vaš govor, ali možete također vježbati brži govor uz pomoć nekoliko čitalačkih vježbi.

Vježbajte čitati tekst naglas različitom brzinom: počnite čitajući normalnom brzinom, zatim pokušajte pomalo povećavati brzinu kod svakog ponavljanja. Čitajte unatrag što će vam biti dodatni izazov tako da nećete pauzirati kako bi si uzeli ekstra vrijeme da razmišljate o tome što govorite naglas.

Koristite riječi koje lome jezik i to ne samo djeci. One su odlične za zagrijavanje prije prezentacije. Ukoliko imate problema s izgovaranjem riječi koje počinju s određenim slovom, pronađite fraze koje lome jezik koje počinju s tim slovom. Na primjer, ukoliko imate problema s izgovaranjem riječi koje počinju sa slovom „P“, tada koristite klasik “Petar Petru plete petlju/ Petar Petru plete petlju/ Petar Petru plete petlju/ Petar Petru plete petlju“.

Ubacite riječi u odlomak kada ga čitate naglas: Dodajte veznike poput „i“ kada čitate odlomak naglas. To će vas prisiliti da čitate bez da razmišljate što to znači. Nadalje, to će vašem govoru dati određen ritam i dikciju koja se dobro prenosi u drugim situacijama brzog govora. Evo primjera: fraza „lisica je skočila preko ograde“ može  postati „i lisica i je i skočila i preko i ograde“.

Prevela: Suzana Prnjak za atma.hr