Nekada treba svježi podsjetnik na to kako se ponašati kad nastupi povišena tjelesna temperatura, jer se nerijetko događaju pogreške nepotrebnog snižavanja koje bi moglo odmoći samom organizmu. Svi smo, vjerojatno, jednom ili više puta čuli kada smijemo posegnuti za spuštanjem temperature, no trebamo zaista i razumjeti procese u tijelu koju se kriju iza toga

Njemački medicinski časopis Apotheken Umschau, kojeg citira portal Geek.hr, podsjeća da se povišena tjelesna temperatura može spuštati tek kada prijeđe 38,5 Celzijevih stupnjeva.

Naime, u hladnijim se danima povećava broj onih koji su oboljeli od prehlada, upala ili infekcija uzrokovanih bakterijama i virusima, a iste nerijetko imaju pratitelja u vidu povišene temperature. To je jedna prirodna i zdrava reakcija našeg organizma na upale i infekcije te naša najsnažnija urođena zaštita od bakterija i virusa.

Stupanj groznice nužno ne ukazuje na ozbiljnost situacije. I manja bolest je kadra uzrokovati višu tjelesnu temperaturu, a katkad ozbiljnija bolest ne mora značajno podizati stupnjeve tjelesne temperature. Sama posljedica blagog povišenja temperature kod vrućice bi bilo ubrzanje metabolizma, a to pomaže u borbi protiv upala i infekcija.

Visoka temperatura (groznica) je, pak, stanje kad tjelesna temperatura poraste iznad uobičajenog raspona. Ona se tako razlikuje od pojedinca do pojedinca. Na temperaturi koja je iznad 39 Celzijevih stupnjeva mikrobi se ne mogu razmnožavati. Sposobnost organizma da razvija visoke temperature ukazuje često na vitalnost i snažan organizam.

Kod visoke tjelesne temperature ubrzavaju se metabolički procesi za čak 5 do 8 puta, povećava se zatim proizvodnja interferona koji sprječavaju razvoj virusa, a količina željeza u plazmi se smanjuje i to je bitno za sprječavanje rasta bakterija. Također se istodobno povećava djelovanje i pokretljivost bijelih krvnih stanica koje onda uništavaju mikrobe.

Kad je u pitanju blago povišena temperatura, i to ona koja nije viša od svega 37,8 stupnjeva, liječnici nikada ne preporučuju spuštanje lijekovima, jer se tako bolest koja je i uzrok temperature može produljiti.

Valja reći da virusi koji uzrokuju prehlade i ostale respiratorne infekcije napreduju na normalnoj tjelesnoj temperaturi, dok izazivanjem stanja blago povišene tjelesne temperature organizam vjerojatno želi eliminirati virus.

Visoka tjelesna temperatura se najčešće snižava lijekovima poput brufena, paracetamola i sličnih analgetika i antipiretika. Nakratko pomaže i stavljanje obloga, kao i tuširanje mlakom vodom.

Liječničku pomoć svakako treba zatražiti kad tjelesna temperatura dosegne 40 stupnjeva i ne spušta se niže bez lijekova ni nakon 3 dana, a popraćena je osjećajem jake iscrpljenosti.