Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj živi više od 150 000 vegetarijanaca, čak 86 posto građana podržava vegetarijanstvo, dok ih 29 posto smatra da bi jednoga dana i sami mogli postati vegetarijanci.

Iako su oko nas boje jeseni, listopad se diljem svijeta obilježava i slavi zeleno kao mjesec vegetarijanstva počevši s 1. 10., Svjetskim danom vegetarijanstva, i završivši s 1. 11., Svjetskim danom veganstva.

Ovi datumi koji omeđuju listopad simbolički pokazuju i čest put kojim sve veći broj ljudi dolazi do prehrane namirnicama biljnog podrijetla. 

Svjetski dan vegetarijanstva (1. 10.) obilježava sve veći broj vegetarijanaca i vegana, ali i svih onih koji postaju svjesni važnosti promjene prehrane zbog vlastita zdravlja i dobrobiti životinja, planeta i drugih ljudi. Cijeli listopad posvećen je poštovanju života kroz zanimljiva predstavljanja prednosti vegetarijanske prehrane i degustacije delicija od biljnih namirnica.

Vegetarijansku prehranu ljudi prakticiraju od davnina. U Europi, grčki filozof Pitagora u 6. st. pr. Krista i njegovi sljedbenici hranili su se vegetarijanski zbog etičkih i zdravstvenih razloga. Pitagora je smatrao: „Sve dok ljudi budu ubijali životinje, ubijat će i jedni druge.” Na pitanja o svojoj prehrani, odgovarao je: „Zar da čovjek mojega uma jede leševe?” 

Rimski pjesnik Horacije, Plutarh, Leonardo da Vinci, Nikola Tesla, Thomas Alva Edison, Ralph Waldo Emerson, L. N. Tolstoj, George Bernard Shaw, Franz Kafka, Albert Schweitzer, Mahatma Gandhi, Albert Einstein samo su neki od poznatih vegetarijanaca kroz povijest. 

Renesansi genije Leonardo da Vinci bio je genije i daleko ispred svojega vremena i kada je promišljao o hrani koju jede: „Doći će vrijeme kada će ljudi ubijanje životinja promatrati istim očima kao i ubojstvo čovjeka.” Nekoliko stoljeća poslije, drugi genije, Nikola Tesla, napisao je da smatra „da je vegetarijanstvo preporučljiva polazna točka za odricanje od uvriježenih barbarskih navika. Treba učiniti sve napore da bi se zaustavilo obijesno i okrutno klanje životinja koje može biti pogubno i za ljudski moral”.

Prvo vegetarijansko društvo (Vegetarian Society) osnovano je 1847. godine u Londonu. Svjetski dan vegetarijanstva počeo se obilježavati 1. listopada 1977. godine kako bi se promicali radost, suosjećanje i brojne prednosti vegetarijanstva te potaknula svjesnost o etičkim, ekološkim, zdravstvenim i humanitarnim prednostima vegetarijanskog načina života.

Riječ vegan nastala je od početka i kraja riječi vegetarian, čime se simbolizira da je veganstvo u korijenu vegetarijanstva i da je logičan zaključak vegetarijanskog puta u potrazi za dobrim zdravljem bez patnje i smrti životinja. Prvo vegansko društvo (Vegan Society) osnovano je 1944. godine.

Vegetarijanci ne jedu životinje, tj. meso, ribe i ostale životinje iz voda, mnogi ne jedu ni jaja ili mlijeko, dok vegetarijanci vegani ne jedu ni mlijeko i mliječne proizvode i med, odnosno izbjegavaju sve namirnice životinjskoga podrijetla.

Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj živi više od 150 000 vegetarijanaca, čak 86 posto građana podržava vegetarijanstvo, dok ih 29 posto smatra da bi jednoga dana i sami mogli postati vegetarijanci. Stručnjaci potvrđuju koristi za zdravlje pa tako Američka nutricionistička udruga i Nutricionisti Kanade ističu da je „dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije” te „da je primjereno isplanirana vegetarijanska prehrana zdrava, nutritivno dostatna i da osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti”.

S obzirom na to da se godišnje u svijetu uzgoji i zakolje oko 70 milijarda životinja radi ljudske prehrane, Svjetski dan vegetarijanstva odlična je prilika za prelazak na prehranu namirnicama biljnog podrijetla.

Od toga će profitirati svi – životinje, okoliš i ljudi.