istraživanje
Toplinski valovi najsmrtonosniji: Mogli bi u Europi ubiti više od 150.000 ljudi godišnje do 2100.
U studiji objavljenoj u stručnom časopisu The Lancet Planetary Health znanstvenici ukazuju na to da klimatske promjene postaju sve veće opterećenje za društvo i da bi svaki drugi Europljanin mogao osjetiti posljedice ako ne bude kontrole emisije plinova s učinkom staklenika i ekstremnih vremenskih prilika
Broj mrtvih u Europi uslijed vremenskih nepogoda mogao bi pedesetostruko porasti do kraja ovog stoljeća, a samo od ekstremne vrućine moglo bi umrijeti više od 150.000 ljudi godišnje do 2100. ako se ništa ne učini kako bi se suzbili učinci klimatskih promjena, objavili su znanstvenici u petak.
Prema predviđanjima temeljenima na pretpostavci da neće doći do smanjenja emisija štetnih plinova niti poboljšanja politike za smanjenje utjecaja ekstremnih klimatskih uvjeta, broj smrtnih slučajeva povezanih s klimom u Europi porast će s 3000 godišnje, koliko je zabilježeno između 1981. i 2010. godine, na 152.000 godišnje između 2071. godine i 2100. godine.
"Klimatske promjene su jedna od najvećih globalnih prijetnji ljudskome zdravlju u 21. stoljeću i njihov štetni utjecaj na društvo bit će sve više povezan s katastrofama izazvanim ekstremnim vremenskim prilikama", rekao je jedan od autora studije Giovanni Forzieri iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u Italiji.
Po njegovim riječima, "ako se globalno zatopljenje hitno ne suzbije", oko 350 milijuna Europljana godišnje moglo bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima do kraja ovog stoljeća.
U studiji su analizirani učinci sedam najštetnijih vrsta katastrofa povezanih s vremenskim prilikama - toplinskog i hladnog vala, šumskih požara, suše, riječnih i priobalnih poplava te olujnog nevremena u članicama EU-a plus u Švicarskoj, Norveškoj i Islandu.
.
Vezane vijesti
-
Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjeročne vremenske prognoze u ime Europske komisije uz financiranje EU-a, redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene s izvješćima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka i mora, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama.
-
Područje cijele Hrvatske u crvenom je upozorenju - izuzetno opasno vrijeme, sve do subote, 13. srpnja, zbog temperatura zraka koje će se prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), kretati i do 38 Celzijevih stupnjeva.
-
Onkološki bolesnici koji su cijepljeni dvjema dozama cjepiva protiv covida-19 ne bi smjeli podcijeniti opasnost od zaraze koronavirusom, upozorili su znanstvenici.
-
Istraživanje je provedeno na 10.000 ispitanika, među kojima je bilo 350 vegetarijanaca i vegana. Ono je pokazalo da je uzrok tomu manjak nekih vitamina i minerala kod vegetarijanaca koji ima negativan učinak na njihovo mentalno zdravlje
Izdvojeno
-
Nema sumnje da je retinol jedan od najučinkovitijih sredstava za borbu protiv bora i znakova starenja kože. Taj skup sintetičkih molekula dobivenih iz vitamina A, sveti je gral pomlađujućih sastojaka - pomlađuje, obnavljaja strukturu i kvalitetu kože, zaglađuje bore, smanjuje hiperpigmentacijske mrlje, ublažava akne…
-
Hrvatska je u 2024. bila među deset ''najguglanijih'' odredišta za putovanja, odnosno na 10. mjestu, dok je na prvom Turska, objavio je globalni magazin Conde Nast Traveler prema redovnom istraživanju i podacima Googlea o pretraživanju odredišta za putovanja u proteklih 12 mjeseci.
-
Predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin rekla je u petak kako sumnja da iza difamacijskih objava protiv nje stoje neke političke stranke, a među autorima dezinformacija navela je Dominika Alpeza, Dejana Kljajića i Vinka Kojundžića, najavivši da će Kojundžića tužiti zbog širenja laži.
-
Premijer Andrej Plenković u petak je pozvao stranku Možemo! i njihovu predsjedničku kandidatkinju Ivanu Kekin da se smire i prestanu histerizirati jer se nikakva HDZ-ova nevidljiva ruka njima ne bavi na način na koji 'možemovci' sugeriraju u svojim objavama.
Reci što misliš!