Godine 2010., vlade država u kojima žive tigrovi pokrenule su najambiciozniji cilj očuvanja za jednu vrstu do sada – TX2 ili globalni cilj udvostručavanja broja divljih tigrova do 2022. godine. Od 2016. godine, dugi trend padanja broja tigrova se zaustavio te je čak počeo pomalo rasti, signalizirajući nadu za globalnu zaštitu tigrova

Svjetski dan tigrova obilježava se 29. srpnja, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF poziva vlade država u kojima žive tigrovi, da pojačaju napore protiv krivolova te da ukinu iznimno štetne prakse uporabe žičanih zamki koja ugrožava divlje životinje diljem Azije, a posebice još samo 3900 preostalih divljih tigrova na svijetu.

Jednostavne za izradu i od široko dostupnog materijala, kao što su žice za kočnice na biciklima, žičane zamke su iznimno smrtonosne i velikom brzinom postaju kuga azijskih šuma. I ilegalna trgovina divljim životinjama je u porastu, godišnje iznosi oko 20 milijardi američkih dolara, a krivolovci sve više koriste zamke za zarobljavanje divljih tigrova, slonova, leoparda i drugih životinja koje su u velikoj potražnji na crnom tržištu.

U rijetkim slučajevima kada divlji tigar uspijeva izbjeći zamku, on pati od ozljeda koje ga oslabljuju i sprječavaju u lovu, zbog čega ugine od gladi ili infekcije. Osim toga, zamke povrede ili ubiju bilo koju životinju koja ih aktivira, čime zadaju dvostruki udarac divljim tigrovima, hvatajući plijen koji im je potreban za preživljavanje i reprodukciju.

Unutar tropske šumske Sumatre, koja se nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske baštine i koja je jedino mjesto na Zemlji gdje se u istom staništu nalaze divlji tigrovi, orangutani, slonovi i nosorozi, procjenjuje se da se broj žičanih zamki udvostručio između 2006. i 2014. godine.