Suhomesnati proizvodi, zaslađeni sokovi i grickalice su jedni od glavnih uzroka viška kilograma kod Hrvata. Odrasli se sve manje kreću, a i broj djece koja se svakodnevno igraju vani je nizak.

Čak 67,6 posto muškaraca i 48,2 posto žena u Hrvatskoj ima problem s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Podatci su zabrinjavajući te Hrvatsku svrstavaju u sam vrh europskih zemalja kad je riječ o debljini. Stručnjaci tvrde da povećana tjelesna masa ne samo što smanjuje kvalitetu života, radnu sposobnost i životni vijek nego u čovjeka povećava rizik za razvoj oboljenja poput mentalnih poremećaja, moždanog udara, plućnih bolesti, bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti tipa 2, raznih sijela tumora...

"Posljednjih 15 godina radili smo na osvještavanju nacije o problemu debljine i problemima koji se uz to vežu. Epidemiološki pokazatelji ukazuju da nam problem opada u žena, a raste u muškaraca. Stoga nam preostaje da u budućnosti kreiramo specifične, a ne jednodimenzionalne javnozdravstvene kampanje", rekla je doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja pri HZJZ-u.

Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju preuzela odgovornost da će svakih pet godina među svojim građanima provesti anketu o njihovu zdravlju, a među time i anketu o njihovoj tjelesnoj masi.

"Ciljana populacija u provedenom istraživanju bile su sve osobe u dobi od 15 i više godina koje žive u privatnim kućanstvima. Ispitanici su slučajno odabrani te su na pitanja o tjelesnoj masi i visini dali odgovor, a nisu bili mjereni standardiziranim mjernim instrumentima", pojašnjava docentica Musić Milanović. Dodaje kako je u anketi sudjelovalo ukupno 5.446 ispitanika, podjednako žena (52,7%) i muškaraca (47,3%). Uz to, više ispitanika, njih 68% bilo je iz Kontinentalne Hrvatske, a 32% iz Jadranske Hrvatske.

U istraživanju sudjelovalo više žena

"Podatci dobiveni Hrvatskom zdravstvenom anketom iz 2003. govore da su najvitkiji muškarci i žene iz Istre i Primorja. Slijede Dalmacija, Grad Zagreb pa Slavonija", govori docentica dodajući da su najdeblji upravo stanovnici središnje i sjeverne hrvatske regije. Uzroci mogu biti genetski, no debljina je uglavnom rezultat većeg energetskog unosa nego potrošnje, kao posljedica psihosocijalnog značenja koje se daje hrani, a ne pukog zadovoljenja fiziološke potrebe - gladi. Ankete pokazuju da upravo najobrazovaniji ispitanici u prehrani koriste najviše ribe, maslinova ulja, voća i povrća. A zanimljivo je da, bez obzira na stupanj obrazovanja ili područje stanovanja, čak 67 posto svih odraslih Hrvata svaki dan jede suhomesnate proizvode, koji su najveći “okidač” kad je riječ o debljini i pretilosti.

"Osim toga, na pojavu viška kilograma svakako utječe i nedovoljna fizička aktivnost, ali i unos skrivenih kalorija u organizam, bilo da je riječ o sokovima, grickalicama i sličnim namirnicama", pojašnjava docentica tvrdeći da se masne stanice, jednom kad se u organizmu stvore, mogu ukloniti samo liposukcijom.

Problem je premalo fizičke aktivnosti

"Masne stanice su poput rezervoara koji mogu višestruko narasti kad se u organizam unosi prevelika količina energije. One se u ljudi stvaraju već u periodu trudnoće, potom u dobi od šest mjeseci do druge godine, u pubertetu, kao i u srednjoj životnoj dobi", govori docentica. Napominje da je iz godine u godinu u Hrvatskoj sve veći problem i pretilost u djece.

"U školskoj godini 2015/2016. Hrvatska je prvi put sudjelovala u projektu COSI europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Prema prvim neslužbenim podacima, čak 35 posto djece od osam do devet godina ima višak kilograma", otkriva docentica dodajući da su u istraživanju sudjelovali učenici od osam do devet godina iz ukupno 164 osnovne škole u RH.

"Riječ je o 182 druga i 182 treća razreda osnovnih škola. Istraživanje smo proveli tako što su ravnatelji škola, roditelji i djeca dali aktivni pristanak", rekla je docentica Musić Milanović i dodala kako nijedna od pozvanih škola nije odbila sudjelovati.
Sudjelovanje su mogla odbiti i djeca, što je učinilo njih manje od jedan posto, kao i njihovi roditelji.

"U istraživanju smo izmjerili ukupno 5662 djece, što predstavlja stopu odaziva od 79,2 posto", pojašnjava docentica način provođenja istraživanja. Na višak kilograma u djece, odnosno na pretilost, danas uvelike utječe i podatak da je stopa djece koja se svakodnevno igraju vani vrlo niska, a oko 15 posto njih svaki dan pije zaslađene sokove, što je jedan od od glavnih izvora skrivenih kalorija u djece.

"Životne navike formiraju se do navršene druge godine djetetova života i upravo mi odrasli djeci otkrivamo da postoje, primjerice, sok, šećeri... Zbog toga je velika odgovornost, kad je debljina djece u pitanju, na odraslima, odnosno na roditeljima, skrbnicima", pojašnjava docentica.

Do 2020. svi bi odrasli mogli biti pretili?

Vrlo često rezultati istraživanja pokažu suprotne rezultate percepcije roditelja o stanju uhranjenosti njihove djece, kao što je i slučaj u COSI istraživanju. Naime, percepcija roditelja često se razlikuje od objektivnih mjerenja, odnosno roditelji djecu koja imaju malo više kila smatraju normalno uhranjenima, a ponekad i pothranjenima.

Prekomjerna tjelesna masa i pretilost spadaju među tri glavna čimbenika preuranjene smrti u Europi. Stručnjaci upozoravaju da će do 2030. većina odraslih imati prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost, a jednako je alarmantno stanje i u djece. Ako dijete u predškolskoj dobi ima višak kilograma, veća mu je vjerojatnost da će s tim problemom boriti i u pubertetu i u odrasloj dobi.

Debljina je jedna od epidemija današnjice

Ako dijete u predškolskoj dobi ima višak kilograma, postoji vjerojatnost da će s tim imati problema i u pubertetu, ali i u odrasloj dobi. Godine 2003. višak kilograma imalo je 20 posto djece u Hrvatskoj, a danas ih je za 15 posto više, tvrdi docentica.