Manja ali kvalitetnija proizvodnja

Bugarski vinari, suočeni sa svjetskom ekonomskom kizom, udvostručuju napore kako bi poboljšali svoja vina i njima prodrli na europska tržišta, istovremeno ne gubeći pozicije na ruskom tržištu koje je njihov ključni tradicionalni partner.

Bugarska je nakon pada komunizma 90-tih prošla dugu krizu. Tereni na kojima se uzgajala vinova loza vraćeni su bivšim vlasnicima kojima su nedostajali stručnost i sredstva. Privatizirani vinski podrumi još uvijek ne mogu jamčiti stalnu kvalitetu vina, ocjenjuju stručnjaci.

Manja ali kvalitetnija proizvodnja

- Treba proizvoditi manje i staviti naglasak na kvalitetu - rekao je bugarski ministar poljoprivrede Valerij Cvetanov na sajmu vina održanom ovoga tjedna u Plovdivu.

Bugarska je prošle godine proizvela 138 milijuna litara vina od čega je oko 80 posto otišlo u izvoz. Najveći kupac bugarskog vina ostaje Rusija koja apsorbira gotovo 60 posto izvoza.

Radoslav Radev, izvršni direktor društva Vinimpex, rekao je da je "zabrinut zbog gotovo potpune ovisnosti bugarskih izvoznika prema jednoj zemlji", Rusiji.

Po njemu, financijska kriza u Rusiji i ojačana konkurencija na području vina niskih cijena dovela je prošle godine do 30-postotnog smanjivanja prodaje bugarskih vina u toj zemlji u odnosu na 2007.

Hoće li se zahtjevni potrošaći okrenuti vinima iz istočne Europe?

Radev je ipak naglasio da to smanjenje prodaje ima i pozitivan učinak jer će Bugarska biti prisiljena "proizvoditi manje vina ali bolje kvalitete i ujedno viših cijena".

- Zapadna tržišta, među kojima Velika Britanija, Belgija, Nizozemska, Njemačka i Kanada, čine manje do 15 posto izvoza bugarskih vina - rekao je Margarit Todoroff, izvršni direktor vinskog podruma Domaine Boyar.

On se pak nada da će kriza navesti potrošače u razvijenim zemljama da se okrenu prema jeftinijim vinima iz istočne Europe.

"Stanje u Europi podsjeća na početak 90-tih godina. Tada, za vrijeme recesije koja nije bila tako teška kao ova današnja, Bugarska je napravila prodor na zapad", posebno na britansko tržište, podsjetio je.

Francuski stručnjak Guy Labeyrie rekao je da je europski potrošač otvoren za vina iz cijelog svijeta, pod uvjetom da su dobre kvalitete i prodaju se za cijenu između pet i sedam eura.

Bugarski proizvođači morali bi napustiti koncepciju naslijeđenu iz komunizma, kada su vinski podrumi bili "tvornice vina", o važnosti kvantitete, preporuča Labeyrie.