Tijekom cijelog životnog vijeka tipičan Hrvat provede više vremena gledajući TV nego na poslu

Prosječan Hrvat provede četiri sata dnevno, ili 28 sati tjedno, gledajući televizijski program, pokazalo je izvješće Organizacije za suradnju i razvoj (OECD). Dakle, tijekom cijelog životnog vijeka tipičan Hrvat provede više vremena gledajući TV nego na poslu. Osim Amerikanaca, koji pred TV provedu dvostruko više od svih na svijetu, te Grka, Hrvati su, uz Dance i Poljake, u samom vrhu.

Televizija definitivno ima prevelik utjecaj na život Hrvata, i to ne samo na njihove vrijednosne norme i stavove, već i na osjećaj sreće i zadovoljstva koji se, dokazano je, gledanjem televizijskog programa - smanjuju. Lord Richard Layard, profesor na uglednoj London School of Economics, objašnjava da TV povećava osjećaj nezadovoljstva i smanjuje sreću bombardirajući nas slikama lijepih (mršavih, mišićavih) i bogatih ljudi koji imaju prekrasne automobile, divne kuće i stanove, sretnu djecu (najčešće dvoje - muško i žensko), piše Bankamagazine.

To se vidi kroz serije i sapunice koje ljudi najviše gledaju, a naročito kroz TV reklame koje su najopasnije za mlade i djecu, te se Layard zalaže za zabranu direktnog oglašavanja za djecu do 12 godina u cijelom svijetu, po uzoru na Norvešku i Švedsku.

Alarmantno u Hrvatskoj

Kao i njihovi roditelji, djeca u RH prekomjernu gledaju TV, a posebno zabrinjava da najviše gledaju programe za odrasle, dok obrazovni program gledaju tek povremeno. Prema istraživanju objavljenom u Biltenu Hrvatskog filmskog saveza iz 2006, hrvatska djeca u prvom razredu i mlađi učenici gotovo 70 posto slobodnog vremena provode u gledanju televizije. Sve manje vremena provode s prijateljima i u razgovoru s roditeljima. Velike su negativne socijalne posljedice prekomjernog gledanja televizije jer svijet koji prikazuje televizija uvelike se razlikuje od stvarnog svijeta, upozoravaju znanstvenici.
Većina javnih diskusija oko gledanja TV programa svodi se na pitanje nasilja i seksa te koliko takav TV program utječe na ponašanje djece i mladih. U svijetu i u Hrvatskoj malo se raspravlja o utjecaju TV reklama, iako je dokazano da je reklamama lakše impresionirati mlade, a najlakše djecu koja su najvažnija meta oglašavanja na TV-u. Neke su države zabranile direktno oglašavanje za djecu, no ono se i dalje obavlja indirektno, preko likova televizijskih junaka. I problem anoreksije i bulimije, o kojem se sve više govori i u Hrvatskoj, povezan je s slikama mršavih i savršenih tijela na TV-u jer je poznato da na tjelesnu samopredodžbu najviše utječu medijski ideali s kojima se uspoređujemo.

Dokazano je i da gledanje televizije utječe na slabije obrazovanje i oduzima vrijeme za fizičke aktivnosti. Gledanje televizije može kod djece potaknuti pojavu autizma, trajno oštećuje vid, udvostručuje rizik za astmu, potiče hiperaktivnost, smanjuje koncentraciju, jedan je od vodećih razloga pretilosti te potiče razvoj dijabetesa tipa 2. 'Televizija je najveći nepriznati zdravstveni skandal našeg vremena', kaže dr. Aric Sigman koji je dokazao da gledanje TV programa ometa proizvodnju hormona melatonina, važnog za imunološki sustav, ciklus sna i pojavu puberteta.

Istraživanja dokazuju da intenzivno gledanje televizije ograničava vokabular i sposobnost učenja i kod djece, uzrokuje više stresa od škole te da stupanj obrazovanja 26-godišnjaka u velikoj mjeri ovisi o tome koliko su vremena provodili pred televizorom u dobi od pet do 15 godina.

Istraživanja kod odraslih ljudi također pokazuju da prekomjerno gledanje TV povećava osjećaj nezadovoljstva i loše utječe na zdravlje. Naime, velik broj ljudi prije spavanja gleda televiziju što uzrokuje loš san, upozoravaju znanstvenici. Televizija, naravno, ima mnogo pozitivnih strana: brzu informaciju, obrazovanje kroz korisne sadržaje i zabavu, no one su uništene prekomjernim korištenjem tog medija u Hrvatskoj.