Srećom, crne slutnje o AIDS-u kao o kugi novog doba nisu se obistinile

Kuga, kolera, velike boginje, ebola, ptičja i svinjska gripa, bioterorizam... Sve su to pošasti koje su u raznim dijelovima svijeta i u različitim povijesnim razdobljima izazivale paniku ili pustošenja velikih razmjera. Donedavno smo kao civilizacija vjerovali da će, s napretkom znanosti, brzo doći vrijeme kad će gotovo sve bolesti, ili barem one zarazne, biti izlječive. Međutim, prevarili smo se: kako se otkrivaju lijekovi za stare i poznate bolesti, iznenađuju nas nove, često još opasnije i čudnije od prijašnjih.

Jesu li nove bolesti posljedica namjernog puštanja mutiranih mikroba u pod dirigentskom palicom zlih farmaceutskih kompanija ili se priroda buni protiv onog što joj radimo, pitanje je koje se sve češće postavlja. Možda je sve to tek slučajnost, a možda sastavni dio ciklusa kakvi su se oduvijek događali u povijesti. Loša vijest je da bi u nekim teorijama zavjere nažalost moglo biti i ponešto istine, a dobra vijest je da smo prilično uznapredovali u posljednjih stotinjak godina.

Španjolska gripa (1918. i 1919)

Velika ili španjolska gripa najvjerojatnije je započela u Kanzasu, odakle se raširila najprije među vojnicima u rovovima tijekom Prvog svjetskog rata, a zatim i među ostalim stanovništvom. Nije pokosila samo najmlađe i najstarije, nego i osam do 10 posto inače zdravog odraslog stanovništva. Uzevši u obzir da je u svijetu tada živjelo manje od dvije milijarde ljudi, tadašnjih 50-100 milijuna mrtvih u šest mjeseci u današnjim bi razmjerima značilo barem 350 milijuna grobova.

Pokušajte zamisliti kako bi izgledale bolnice i kakav bi kaos nastao! Nije zato neobično što zdravstvene vlasti pušu i na hladno: ni ptičja ni tzv. svinjska gripa nisu odnijele jako veliki broj života niti se svinjska gripa pokazala posebno smrtonosnom, a zdravstveni autoriteti i dalje gripu smatraju razlogom broj jedan za zabrinutost.

Djelomično je to zbog prirode gripe, njezinog lakog i brzog širenja te nemogućnosti da se predvidi koliko će opasan biti neki novi, budući mutirani virus, a djelomično zbog jakih ekonomskih i političkih interesa: realnost je da se mnogim manje opasnim bolestima pridaje puno više pozornosti i u njih se puno više ulaže. Te se bolesti pojavljuju svakodnevno, pa njihova istraživanja prate moćni lobiji, dok fatalna epidemija gripe može i ne mora skoro doći. Do tada, farmaceutska industrija uglavnom se drži sigurnije i izvjesnije zarade, računajući da će za svaku novu gripu relativno brzo razviti cjepivo i da će broj žrtava do otkrića cjepiva biti prihvatljiv.

Malarija

Vjerovali ili ne, malarija je u povijesti svijeta najveći pojedinačni ubojica! Unatoč obveznom cijepljenju prije odlaska u egzotične zemlje i unatoč svim naporima Svjetske zdravstvene organizacije, i danas od malarije godišnje umire oko 2.700.000 ljudi. Procjenjuje se da je među njima i 2.800 djece, i to dnevno.

I ova priča ima svoju tamnu i teško objašnjivu stranu: nakon Drugog svjetskog rata, zahvaljujući intenzivnoj upotrebi pesticida DDT, malarija je bila gotovo iskorijenjena. No, otkako se DDT više ne koristi, malarija doživljava novo proljeće. Vjerojatno bi kemijska industrija našla kemikaliju učinkovitu po pitanju komaraca, a ne toliko štetnu za ljudsko zdravlje, ali valjda su opasni komarci daleko od centara moći. Navodno se stvari malo mijenjaju posljednjih godina jer se, kao posljedica globalnog zatopljenja, tropske vrste komaraca sve intenzivnije sele prema bogatom sjeveru.

AIDS

Srećom, crne slutnje o AIDS-u kao o kugi novog doba nisu se obistinile. Ali, unatoč sve efikasnijim lijekovima i produljenju života zaraženih i oboljelih, smrt od AIDS-a (odnosno neke od komplikacija uzrokovanih gubitkom imuniteta) neminovna je. Kako je od 1981. do danas od ove neizlječive bolesti umrlo više od 25 milijuna ljudi, ona je i dalje na popisu najgorih zdravstvenih pošasti svih vremena. Posebno loše je u nerazvijenim afričkim zemljama gdje su postoci oboljele novorođenčadi stravični. Podsjećamo da je AIDS bolest koja bi se mogla u potpunosti iskorijeniti edukacijom i promjenom ljudskog ponašanja.

Dječja paraliza

Iako je cjepivo protiv paralize u upotrebi tek od 1955, zanimljivo je da su se epidemije javljale i povlačile u nepravilnim razmacima, što nikad nije do kraja objašnjeno. Srećom, umrli su se brojali u tisućama, no s druge strane, unatoč obveznom cijepljenju, bolest se i dalje povremeno javlja u cijelom svijetu (uglavnom u ograničenim područjima i bez većeg broja umrlih).

Bioterorizam

Teško je znati koliko je ova prijetnja realna. Tko zna što se sve čuva i proizvodi u laboratorijima znanstvene zajednice i što sve može slučajno ili namjerno iscurjeti. Srećom, osim nekoliko izoliranih incidenata, kataklizme ove vrste dosada su uglavnom bile u domeni Hollywooda.