Stuart je diplomirao na Sveučilištu Cambridge

Pet tisuća Londončana dobit će 16. prosinca besplatnu hranu na Trgu Trafalgar. Na meniju će biti hrana koju supermarketi odbacuju kao višak, a organizator ove hvalevrijedne akcije je Tristram Stuart.

''Ljudi u bogatim zemljama bace čak jednu trećinu do polovice svoje hrane. Samo hrana bačena u SAD-u mogla bi prehraniti cjelokupnu populaciju pothranjenih ljudi u svijetu koja iznosi oko jedan bilijun. Ali SAD to ne čine, a proizvodnjom hrane koju nitko ne jede oštećujemo i naš okoliš'', kaže Tristram Stuart za Metro.

32-godišnji organizator hranjenja na Trgu Trafalgar većinu svoje hrane nabavlja iz otpada supermarketa - ne zato što mu ta hrana treba, već kako bi nešto dokazao.

''Pripremit ćemo ukusnu hranu pomoću proizvoda koji bi se inače bacili'', objašnjava Stuart. ''Farmeri i trgovci bacaju ogromne količine hrane čisto iz kozmetičkih razloga.''

Stuart je diplomirao na Sveučilištu Cambridge, a ovaj pokret pokrenuo je nakon što je 2006. izdao knjigu o vegetarijanstvu 'The Bloodless Revolution' ('Revolucija bez krvi'). Ove godine Penguin je izdao njegovu novu knjigu, 'Waste: Uncovering the Global Food Scandal' ('Bacanje: otkrivanje globalnog prehrambenog skandala').

Londonski gradonačelnik Boris Johnson jedan je od pristaša akcije na Trgu Trafalgar, kao i vrhunski kuhari Tom Aikens i Thomasina Miers koji će na samom događaju dijeliti kulinarske savjete.

Stuartova strast za čuvanjem hrane počela je kad je kao dijete na poklon dobio svinju i otkrio da je hrana kojom se prehranjuju svinje savršeno prikladna i jestiva i za ljude.

''Urbanizacija je prekinula vezu između nas i naše hrane. Hranu više ne cijenimo. A trgovci raznim akcijama '2 za 1' ljude potiču da kupuju više nego što trebaju'', kaže Stuart.

No, njegova kampanja već ima utjecaja u njegovoj zemlji: najveći britanski trgovački lanac Tesco uskoro će predstaviti promociju proizvoda ''kupi jedan, jedan dobij kasnije''.

Bacanje hrane nije samo bacanje novca; ono također šteti i našem okolišu - 10 posto emisija stakleničkih plinova koje ispuštaju bogate zemlje dolaze od uzgoja hrane koja se nikad ne pojede.

''Ne tražimo ljude da se žrtvuju, a bacanje hrane nikome ne čini dobro'', objašnjava Stuart.

Prema organizaciji FAO Ujedinjenih naroda, 18 posto svjetske emisije stakleničkih plinova dolazi od uzgajanja stoke.

''Ako ćemo već povećavati uzgoj stoke, barem bismo ju trebali pojesti! I trebali bismo početi jesti cijele životinje. Jetra i bubrezi također su ukusni'', zaključuje Tristram Stuart.

Evo i nekih zastrašujućih činjenica nad kojima bismo se trebali zamisliti:

- Svakog dana po svakom čovjeku na planetu požanje se 4600 kalorija od kojih se samo 2000 pojede, a više od polovice se baci.

- Europa i SAD imaju gotovo dva puta više hrane nego što im treba. Ako se ubroje i usjevi kojima se hrani stoka, europske zemlje imaju tri puta više, a SAD četiri puta više hrane nego što im treba.

- Trećinu svjetske opskrbe hranom moglo bi se spasiti smanjenjem količina bačene hrane.

- Svake se godine u Sjeverni Atlantik i Sjeverno more baci 2.3 milijuna tona ribe.

- 40 do 60 posto sveukupne količine ribe u Europi se baca - zato što su pogrešne veličine ili vrste, ili pak zbog europskih kvota.

- 8.3 milijuna hektara zemlje potrebno je da se proizvedu samo mesni i mliječni proizvodi koji se bacaju u američkim i britanskim domaćinstvima, trgovinama i restoranima. To je sedam puta veća količina od uništenih amazonskih prašuma u samo jednoj godini, i to zbog uzgoja stoke i proizvodnje soje kako bi se izvozila stočna hrana.

Za više informacija o londonskoj akciji hranjenja posjetite www.feeding5k.org .