Brojni stručnjaci spodručja ekonomije i zdravstva ne mogu se složiti oko toga je li gospodarska kriza dobra ili loša za zdravlje ljudi

Tijekom recesije zatvorene tvornice manje zagađuju, manje ljudi ide na posao, što znači da je manje prometa i prometnih nesreća. Otpušteni radnici imaju više vremena za vježbu i manje novca da jedu vani. Kad se ove i slične činjenice uzmu u obzir, ne čudi da su vodeći ekonomisti tijekom proteklih desetak godina zaključili kako je prijašnja teorija, da su recesijski periodi loši po zdravlje i život čovjeka, ustvari pogrešna. Točnije, situacija je potpuno suprotna, uvjeravaju nas danas.

 

Ali to ne treba uzimati zdravo za gotovo. Usporedbom ekonomskih podataka i stope smrtnosti iz protekle dvije godine, koju je proveo Associated Press za područje Sjedinjenih Američkih Država, došlo se do zaključka kako recesija, barem ova aktualna i nije baš tako dobra za zdravlje, ponajviše zbog ekonomskih problema i stresa.

Nitko sa sigurnošću ne može reći ima li ekonomska kriza bilo kakav pozitivan učinak na zdravlje, ali u spomenutoj analizi jednadžba je jasna - što je više stresa to je stopa smrtnosti veća. Barem što se tiče područja SAD-a. Kad se govori o stresu u ovom kontekstu misli se na gospodarski stres, odnosno naprezanje gospodarstva i općenito ekonomskog stanja (razina gospodarskog stresa se u AP-ovoj analizi mjeri na temelju podataka o nezaposlenosti, stečajevima i bankrotima na skali od 1 do 100).

No AP-ova analiza se oslanja samo na brojke umrlih, ali ne i na uzroke smrti. Ipak, neka ranija istraživanja, koja su uzela u obzir uzroke smrti, došla su do istog zaključka. Nažalost, podatci o stopi smrtnosti se najčešće koriste kao pokazatelji općenitog zdravstvenog stanja nacije, ali ne obuhvaćaju učinke bolesti i operacija koji itekako mogu promijeniti kvalitetu života svakom pojedincu. Postoje vidljivi razlozi zašto je recesija štetna za zdravlje - gubitak posla znači manje novca, a neki lijekovi i medicinski tretmani su zaista skupi. U SAD-u je još gore jer gubitak posla gotovo uvijek znači gubitak zdravstvenog osiguranja. Isto tako, manje je novca za bavljenje sportom i odlascima u teretane.

Te stvari će izravno utjecati na vaše zdravlje. Ali istovremeno sa znanstvenicima koji u recesijskim vremenima vide zdravstvena pogoršanja, velik broj stručnjaka tvrdi upravo suprotno - gospodarski razvoj pogoršava zdravlje. Christopher Ruhm, ekonomist pri Sveučilištu North Carolina-Greensboro, jedan je od najpoznatijih podupiratelja ove posljednje teorije. Ruhm je još prije desetak godina natjerao brojne stručnjake da se zamisle kako ekonomski ciklusi djeluju na zdravlje ljudi kada je objavio jedan esej na tu temu. Ukratko, pokazao je da se 1-postotnim povećanjem nezaposlenosti stopa smrtnosti smanjuje za pola postotka. „Djelomičan razlog za to je činjenica da ljudi imaju malo više slobodnog vremena", kaže Ruhm. „Možete kontrolirati ono što možete kontrolirati, a jedna od tih stvari je možda i to da ćete namjerno živjeti zdravije."

Ali zdravstvena poboljšanja su najupečatljivija kod jako starih osoba i kod male djece. Ekonomistica Ann Huff Stevens sa Sveučilišta California-Davis smatra da je tijekom gospodarske stabilnosti stopa smrtnosti najveća kod starijih ljudi - ona to objašnjava time što tijekom dobrih vremena manje ljudi radi u staračkim domovima jer su im dostupniji bolji i plaćeniji poslovi tako da je kvaliteta brige u domovima malena.

Ali zašto onda postoje oprečni rezultati? Janet Currie sa sveučilišta Columbia to objašnjava ovako: „Na primjer, možete očekivati porast slučajeva srčanih udara, moždanih udara ili visokog tlaka, ali ne i, recimo, raka." Dakle, neki zdravstveni problemi intenzivniji su tijekom gospodarske krize od drugih i brže se javljaju. Na kraju, čini se da je zaključak o zdravstvenim prednostima recesije ipak stvar individualnih interpretacija i iskustava.

Više na Metro-portal.hr