Zdravlje
Koje bolesti prenose krpelji?
Iako samo manji broj uzrokuje bolesti, infekcije u najgorem slučaju mogu završiti sa smrtnim posljedicama
Krpelji, koji su najaktivniji u svibnju, lipnju i rujnu, ugrizom mogu na čovjeka prenijeti neke zarazne bolesti koje u najgorem slučaju mogu završiti kobno. Iako 90% ugriza završi bez posljedica, liječnici pozivaju na oprez i upozoravaju na detaljno pregledavanje tijela nakon boravka na otvorenom. Krpelji najviše vole tanke, tople i vlažne dijelove kože - područje oko koljena, vrata, kose, između nogu i ispod ruke.
Oko 5-35% krpelja u Europi uzrokuje boreliozu, a samo 1-5% krpeljni meningoencefalitis. Među bolestima koje krpelji prenose u Hrvatskoj najčešće su sljedeće:
Borelioza (lajmska bolest)
Infekciju uzrokuju borelije koje su slične bakterijama, a posljedice bolesti se očituju na koži, zglobovima i živčanom sustavu. Na koži se javlja ovalno ili prstenasto crvenilo koje s vremenom postaje sve veće, a u razdoblju od jednog do četiri tjedna nakon ugriza dolazi do povratne vrućice i osjećaja slabosti kao u slučaju gripe. Liječi se antibioticima. Kada se crvenilo povuče, moguć je razvoj miokarditisa ili meningitisa.
Krpeljni meningoencefalitis
Bolest uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa (KME) dovodi do upale središnjeg živčanog sustava, a prenose je krpelji koji se u Hrvatskoj nalaze između Save i Drave te u Gorskom kotaru. Osobama koje se učestalo nalaze na tom području stoga se preporučuje cijepljenje. Samo liječenje je vrlo otežano. Infekcija ne uzrokuje crvenilo na mjestu ugriza, a vrućica, mučnina, bolovi u mišićima i opća slabost javljaju se oko dva tjedna nakon ugriza.
Prevencija
Do infekcije uzrokovane virusom krpeljnog meningoencefalitisa dolazi neposredno nakon ugriza, dok se borelioza javlja tek nakon dužeg sisanja krvi. Upravo je stoga važno krpelja ukloniti izvlačenjem u što kraćem roku - pincetom kojom treba zahvatiti gornji dio trupa krpelja.
Erlihioza
Erlihioza najčešće dovodi do simptoma sličnima gripi (vrućica, glavobolja, bolovi u leđima i mišićima, mučnina), a u rjeđim slučajevima dolazi do određenih komplikacija, pogotovo kada postoje dodatne infekcije u tijelu.
Babezioza
Bolest se javlja na Sredozemlju, a očituje se u vrućici, umoru i bolovima u mišićima. Vrlo rijetko pogađa ljude - najugroženiji su psi i stoka kod kojih infekcija uništava crvene krvne stanice i može uzrokovati smrt.
Rikecioze
Poput babezioze, i ova bolest je najčešća na Sredozemlju, a prenosi se sa životinja na ljude. U većini slučajeva prolazi poput lakše gripe, ali se stanje može i zakomplicirati pa je tako moguć razvoj hepatitisa, pneumonije i meningoencefalitisa. Može se javiti i tzv. mediteranska groznica.
Tularemija
Poznata i kao "zečija groznica" tularemija je akutna bolest koja počinje naglo do 24 sata nakon infekcije. Simptomi su glavobolja, zimnica, mučnina, povraćanje, vrućica te promjene na koži, sluznicama i povećanje limfnih čvorova.
Više na Metro-portal.hr
Vezane vijesti
-
Ovogodišnje cjepivo pruža zaštitu od svih ovih virusa, međutim, treba imati na umu da je njegova djelotvornost kod bolesnih ljudi uglavnom bitno smanjena
-
Kada nam se dogodi da smo zaboravili četku za rumenilo ili kosu, idealno ju je posuditi od prijateljice kao spas u zadnji čas, ali to može imati i negativne zdravstvene posljedice.
-
-
Izdvojeno
-
Kako to neko nepisano pravilo već godinama piše, jesen i zima nam u kina dovode brojne festivalske laureate i potencijalne kandidate za nadolazeće Europske filmske nagrade, Zlatne globuse, na kraju i same Oskare, a jedan od takvih 'kapitalaca' je definitivno i ''Conclave'' (po naški ''Konklava'')
-
Događaj će se održati u petak, 22. studenog 2024. godine u Centru za kreativne industrije na adresi Put Murvice 3a
-
Košarkaši Zadra očekivano su zadržali savršeni učinak u FAVBET Premijer ligi: u 9. kolu večeras su u Jazinama slavili protiv Šibenke rezultatom 90:64 (34:14, 21:11, 13:17, 22:22).
-
U prigodi Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, ministar turizma i sporta.
Reci što misliš!