Prema novoj studiji, Zemlja bi mogla biti i do tri puta mlađa nego što se prije vjerovalo

Istraživači su izračunali kako je planetu trebalo mnogo duže da se formira, nakon rođenja Sunčevog sustava prije 4,5 milijardi godina. Uspoređujući kemijske izotope iz Zemljine kore s onima iz meteora, geolozi sa Sveučilišta Cambridge tvrde kako je planet dostigao trenutnu veličinu prije 4,4 milijarde godina.

 

Znanstvenici su prije procijenili da se razvoj Zemlje, tj. proces poznat kako srašćivanje, gdje su se plinovi, prašina i ostali materijali saželi kako bi formirali čvrstu masu, dogodio kroz samo 30 milijuna godina. Ipak, novo istraživanje sugerira da je taj proces trajao 100 milijuna godina, što je trostruko duže.

Istraživači navode da, iako je Zemlja vjerojatno narasla do 60 posto svoje trenutne veličine relativno brzo, proces se nakon toga usporio, što je u konačnici trajalo oko 100 milijuna godina. "Cijeli problem leži u pitanju koliko je dugo trebalo Zemljinoj kori da se formira, što je velika nepoznanica u području znanosti", objašnjava dr. John Rudge. "Jedan od problema leži u tome što znanstvenici obično smatraju kako se Zemljina formacija postepeno usporavala. Mi vjerujemo da proces nije bio tako jednostavan, već više kompleksan i periodičan."

Tim istraživača mjerio je nivo kemijskih izotopa nastalih tijekom formacije Zemlje, koji su im služili kao neka vrsta geološkog sata. Zemljini izotopi su zatim uspoređeni s uzorcima koji su uzeti s meteora, a koji su pogodili našu planetu u modernoj povijesti. Ti meteori su poput vremenske kapsule koja sadrži izotope jednake onima prisutnima u materijalima koji su formirali Sunčev sustav. Razlike između vrijednosti izotopa iz Zemljine kore i onih s meteora dale su znanstvenicima informacije o tome koliko je dugo trajala formacija našeg planeta.

Dr. Rudge i kolege koristili su kompjuterske modele kako bi izračunali na koji se način Zemlja mogla formirati. Pokazali su da se Zemlja zasigurno nije mogla formirati unutar perioda od 30 milijuna godina, već je umjesto toga rasla vrlo brzo te dosegla dvije trećine svoje ukupne veličine za oko 10 do 40 milijuna godina. Proces formacije se nakon toga usporio te trajao još 70 milijuna godina do završetka. "Procijenili smo da je prema tome naš planet star 4,467 milijardi godina, što je dosta mlađe u usporedbi s 4,537 milijardi kako se prije pretpostavljalo", zaključuje dr. Rudge.

Više na Metro-portal.hr