Stres vezan za posao je pojava s kojom se, prije ili kasnije, susretne svaki čovjek bez obzira na zanimanje i radno mjesto

Napredak u znanosti, tehnologiji, razvoj informacija, prometa i telekomunikacija - sve je to učinilo život suvremenog čovjeka lagodnijim i u mnogo čemu jednostavnijim, no iz iskustva znamo da ništa nije crno-bijelo i da sve ono što nam se naizgled čini sasvim jednoznačno ima i drugu, manje privlačnu stranu.

Treba imati na umu da je poslovni uspjeh relativan pojam, i da bez obzira na sve njegove naoko privlačne i laskave strane nerijetko uzima prevelik danak i ostavlja nepovratne posljedice. Te posljedice osobu mogu promijeniti do temelja, narušiti njeno zdravlje, ali i  uzdrmati samopouzdanje, vjeru u svoje mogućnosti te joj usaditi snažni i često iracionalni strah od neuspjeha.

Gotovo je neizbježno podleći stresu vezanom za posao, to je pojava s kojom se prije ili kasnije susretne svaki čovjek bez obzira na zanimanje i radno mjesto. Stres kao psihičko stanje nastaje kad je pojedinac suočen s nekim za njega osobno prijetećim događajima i situacijama koje s obzirom na svoje mogućnosti i vanjske okolnosti nije u stanju riješiti.

Ovdje se najčešće ubrajaju nemogući zahtjevi šefa, nerješivi problemi, neslaganje i nerazumijevanje kolega, preopterećenost količinom posla i slično. Tipični simptomi stresnog stanja su pojačano lupanje srca, plitko i ubrzano disanje, koje nekada može biti i otežano (osjećaj da "ostajemo bez daha"), glavobolja, umor, različiti tikovi, mučnina, bol u želucu, pojačano znojenje ruku, slaba cirkulacija i sl.

Psihološki simptomi obuhvaćaju stanja kao što su anksioznost, nedostatak koncentracije, frustriranost, nemir, agresivnost, nesanica, a u težim slučajevima i depresija. Simptomi stresnog stanja ne samo da su sami po sebi neugodni, već i sputavaju osobu u njezinom optimalnom djelovanju na poslu i tako izazivaju dodatni stres, čime se stvara poznati začarani krug.

Nisu svi poslovi jednako stresni. Posao vatrogasca, policajca ili liječnika u hitnoj pomoći zasigurno je mnogo stresniji od posla sveučilišnog profesora ili blagajnice u trgovini, iako i takva zanimanja bez sumnje mogu biti (i jesu) izrazito stresna.

Najvažnije je svakako realno sagledati situaciju u kojoj se nalazite.

Uvijek pokušajte sagledati problem s više gledišta, stvari su često drugačije nego što se na prvi pogled čini. Sjetite se svoje obitelji, prijatelja, nekih problema sa zdravljem koje ste možda u prošlosti imali, pa ćete sasvim jasno moći doživjeti pravu veličinu problema kojeg imate na poslu.

Razgovarajte s bliskim osobama. Razgovor uvijek pomaže jer samim time što izgovorite ono što vas muči na glas osjećat ćete se rasterećenije, a ujedno pružate priliku drugoj osobi da iznese svoje mišljenje.

Na poslu je izrazito bitna dobra organizacija. Vođenje računa o nadolazećim obavezama, urednost i uhodanost na radnom mjestu, procjena važnosti pojedinih zadataka i redoslijed u njihovu rješavanju - sve to uvelike može unaprijed spriječiti pojavu mnogih nepredviđenih stresnih situacija.

Nemojte se previše ljutiti na sebe kada pogriješite. Ima jedna stara latinska poslovica koja kaže: "Griješiti je ljudski, ali je u pogrešci ustrajati ludo".

Imajte na umu da ste nesavršeni i prema tome podložni pogreškama, ali istovremeno nemojte zaboraviti učiti iz svojih propusta kako se oni više ne bi pojavljivali u budućnosti.

Kvalitetna komunikacija i rad u grupi otvaraju prostor za nove ideje i rješenja problema jer na taj način ljudi dijele svoje iskustvo i znanje. Zadržite profesionalnost, ali istovremeno nemojte biti hladni prema svojim kolegama, pokažite iskreni interes za ono što vam imaju reći i dajte im do znanja da ih uvažavate kao osobe.

Važno je naučiti kontrolirati svoje emocionalne reakcije i ne pokazivati otvorenu antipatiju prema drugima. Ne zaboravite ni na kvalitetnu komunikaciju s nadređenima jer dobar odnos sa šefom može počivati na sasvim drugačijim temeljima.

Više o ovoj temi možete pogledati na : www.plivazdravlje.hr.