Znanstvenici smatraju da je za poremećaj hiperaktivnosti prije svega odgovorna genetika. No, i prehrana može utjecati na koncentraciju i ponašanje djece. Upoznati ste s imenima spornih konzervansa i umjetnih boja?

Osim s genetikom, poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD) povezuju se s previše videoigrica, previše sati pred TV-om, ali i s krivom prehranom. Što može pogoršati stanje?

Boje u hrani i konzervansi prvi su na listi 'osumnjičenih'. No, problem je što jedan proizvod sadrži uvijek više od jedne umjetne boje i konzervansa, a neki čak i više od 10. Zbog toga je teško izdvojiti bilo koji od njih.

Mnogi znanstvenici dijele mišljenje dr. Bernarda Weissa, s Rochester School of Medicine and Dentistry u New Yorku, koji smatra da aditivi definitivno utječu na ponašanje djece, barem privremeno.

"Sad je više nemoguće pobijati dokaze," rekao je govoreći o ovoj vezi.

Niz studija dokazao je negativano djelovanje konzervansa natrij benzoata, prenosi net.hr.

"Znanstveni dokazi ne mogu sa sigurnošću povezati boje za hranu i simptome ADHD-a. Iako je moguće da se kod neke djece alergične na umjetne boje i konzervanse postojeći simptomi poremećaja pogoršaju unosom hrane koja ih sadrži", rekla je dr. Maida Galvez, s Mount Sinai School of Medicine u New Yorku.

Ipak, EU je postavila upozorenja na proizvode koji sadrže sljedeće umjetne boje jer bi mogle imati negativno djelovanje na koncentraciju i ponašanje djece.

Sporne umjetne boje su:
1. Žuta br. 5 (tartrazine)
2. Žuta br. 10 (quinoline yellow, ova boja je zabranjena u SAD-u)
3. Žuta br. 6 (sunset yellow)
4. Žuta br. 3 (carmoisine, ova boja je zabranjena u SAD-u)
5. Crvena br. 7 (ponceau 4R, ova boja je zabranjena u SAD-u)
6. Crvena br. 40 (allura red)

Proizvodi koji ih sadrže su vrlo raznoliki: slatkiši, želei, kobasice, kiseli krastavci, grickalice, sokovi, sladoledi...