Tijekom tri godine snimanja iskusni njemački dokumentaristički novinari specijalizirani za prirodne osobitosti snimili su prekrasne pejsaže

Prikazati ljepote hrvatske prirode u samo 45 minuta dokumentarnog filma, zadatak je koji su si 2006. godine zadali Ernst Sasse i Hans-Peter Kuttler, njemački filmski dvojac. Četiri godine od tada, krajem 2009. godine, nastao je dokumentarac koji je scenama iz naše jedinstvene prirode oduševio njemačku televizijsku publiku. Iz hamburškog studija produkcije kuće NDR Naturfilm tportal je na pregled dobio originalnu i verziju s engleskim prijevodom dokumentarnog filma kojega su Sasse i Kuttler, zbog onoga što su u Hrvatskoj zatekli, nazvali - 'Rajem između Dunava i Jadrana'.

Tijekom tri godine snimanja iskusni njemački dokumentaristički novinari specijalizirani za prirodne osobitosti snimili su prekrasne pejsaže i detalje iz nekih od najljepših i prirodom najočuvanijih dijelova Hrvatske. Ledeni zimski ugođaj na Plitvicama, jutarnje protezanje risa, buđenje proljeća u Lonjskom polju i prvi izlasci konja posavaca u to poplavno područje, početne su scene ovog filma. Kuttler i Sasse nisu samo projurili kamerama kroz Hrvatsku. Četiri izleta za četiri godišnja doba - film nam donosi snimke nekih od životinjskih vrsta čijim postojanjem se Hrvatska najviše ponosi. Uz risove, zabilježeni su medvjedi, bjeloglavi supovi, brojne vrste ptica u ornitološkim staništima Kopačkog rita i Lonjskog polja, kao i mjesta suživota čovjeka i prirode.

'Idilična sela u Lonjskom polju poput Čigoća s drvenim kućama imala su zaista jedinstvenu atmosferu. Osobito u proljeće i jesen kada su rode vrlo aktivne - ljudi rade u vrtovima, a iznda njih na krovovima kuća vidite rode u njihovim gnijezdima. Ili, dok se traktor vozi cestom pet metara dalje roda traži hranu. Tijekom snimanja imali smo dojam vrlo bliskog suživota čovjeka i prirode.', kažu za tportal autori filma Ernst Sasse i Hans-Peter Kuttler, koji su snimanju u Hrvatskoj posvetili ukupno deset mjeseci od 2006. do 2008. godine. Pažnju njihove kamere privukli su i otoci Pag i Cres, zahvaljujući slikovitom otočnom ovčarstvu, kao i Makarska, Rovinj i Dubrovnik, koji su samo dio 'gotovo beskonačnog broja prekrasnih gradova na obali'.

U dokumentarnom programu HRT-a upoznati su s postojanjem ovog izvrsnog dokumentarca, svojedobno je namjeravan i otkup, ali ipak ga hrvatski građani do daljnjega neće moći pogledati na javnoj televiziji. 'Procjena tadašnjeg vodstva HTV-a bila je da, u cilju poticanja domaćih projekata sredstva, umjesto u kupovinu njemačkog dokumentarnog filma, usmjere u proizvodnju domaćih dokumentarnih filmova. HRT kao javni servis dužan je poticati i inzistirati na proizvodnji domaćeg programa, jer se samo tako može očuvati nacionalna vrijednost jednog naroda. Razmotrit će se kada i da li će se istoimeni film prikazati, za sada još nije donesena odluka o prikazivanju, to je u razmatranju.', saznali smo od Ane Sršen iz ureda za odnose s javnošću HRT-a.

Do tada film s naracijom na njemačkom može se vidjeti na NDR-ovoj internet stranici, gdje su dostupne slabija i bolja kvaliteta slike.

Tako ga je odgledao i jedan od suradnika tijekom snimanja Tibor Mikuška, iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode. 'Film sam vidio preko interneta i smatram da je super.', kratko je komentirao Mikuška.

Sasse i Kuttler prikazali su samo dio prirode koja se smatra jednom od najraznolikijih u Europi. Prema podacima Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture broj poznatih vrsta u Hrvatskoj iznosi oko 38 tisuća, a pretpostavlja se da ih ima između 50 do više od 100 tisuća. To je posljedica posebnog geografskog položaja prostora na kojem se smjestila Hrvatska, koji se na nalazi na razmeđi nekoliko biogeografskih regija karakterističnih ekoloških, klimatskih i geomorfoloških uvjeta. U svojim publikacijama i Hrvatski zavod za zaštitu prirode također ističe brojne podatke koji potvrđuju tvrdnju o velikoj bioraznolikosti u Hrvatskoj - rijetki sisavci, među kojima se ističu ris, vuk i medvjed, brojni gmazovi i vodozemci, više od 65 posto svih poznatih vrsta riba u Sredozemlju, više od 230 vrsta ptica, što je gotovo polovina svih ptica u Europi - žive u Hrvatskoj. Sve to je i razlog zbog kojeg zaštićena područja, objedinjena u ekološkoj mreži proglašenoj uredbom 2007. godine, obuhvaćaju 47 posto kopnenog i 39 posto morskog teritorija Hrvatske.