Ono što karakterizira razvijeni svijet je konstantna buka. Malo je toga što možete učiniti kako bi ušutkali svu tu galamu, ali je važno da pokušate razumjeti koji su njeni učinci na vas te kako se možete zaštititi

Povremena buka ili glasno slušanje glazbe mogu djelovati terapeutski. Ipak, današnji gradovi prepuni su raznih izvora buke koju često više ni ne primjećujemo, a može nam škoditi na mnogo načina.

Zamislite da postoji vremenski stroj i da netko iz davne prošlosti zaluta u današnje vrijeme. Kako bi reagirao? Vjerojatno bi pobjegao glavom bez obzira ne samo zbog količine buke iz raznih nepoznatih izvora koji je proizvode. Indijanski poglavica Seattle još je davne 1854. godine rekao: 'U gradu bijelog čovjeka ne postoji ni jedno tiho mjesto na kojem se može čuti pupanje cvijeća u proljeće ili šuštanje krila kukaca. Možda je to stoga što sam ja divljak i ne razumijem. Čini se da buka samo šteti ušima.'

Ono što karakterizira razvijeni svijet je konstantna buka. Malo je toga što možete učiniti kako bi ušutkali svu tu galamu, ali je važno da pokušate razumjeti koji su njeni učinci na vas te kako se možete zaštititi.

Vjerojatno znate da se glasnoća mjeri decibelima. Kako su decibeli vezani uz logaritme, dvostruko više decibela ne znači dvostruko, nego višestruko veću buku. Tako, primjerice, govor normalne glasnoće u tihoj prostoriji iznosi oko 60 decibela, a prometna buka oko 80 decibela, i to je gornja granica koja je čovjeku prihvatljiva. Buka u disco klubu iznosi oko 120 decibela, a to nije tek dvaput glasnije od uobičajenog govora, nego je to već buka na granici boli.

Znači li to da se prepuštate riziku svaki put kada izađete u večernji provod? Nažalost, odgovor je - da. Međutim, ljudsko uho ima mehanizam koji ga štiti od iznenadnih preglasnih zvukova - riječ je o ušnom refleksu koji napinje bubnjić i smanjuje pojačanje glasnoće za oko 20 decibela (slično kao 'škiljenje' kod velike količine svjetlosti).

Drugi obrambeni mehanizam može reducirati buku za čak 140 decibela - kada se dlačice u unutrašnjem uhu umjesto naprijed-nazad počnu micati s jedne strane na drugu. No tijekom vremena dlačice postaju sve rjeđe i slabije, baš kao i trava preko koje se neprestano gazi, te dolazi do postepenog gubljenja sluha.

Srećom, istraživanja su pokazala da su ljudi produktivniji kada slušaju glazbu po svom izboru dok rade. Glazba toliko pozitivno djeluje da će vam pomoći ublažiti bol prilikom popravljanja ili vađenja zuba.

Slušate li glazbu preko slušalica, svakako obratite pozornost na razinu glasnoće. Još 1996. godine časopis New Scientist objavio je da većina ljudi loše prilagođava glasnoću iz slušalica: prosječna razina buke na mp3 playeru iznosi oko 130 decibela. Nažalost, često i dugotrajno izlaganje buci jednakoj ili većoj od 90 decibela siguran je put za trajno oštećenje sluha.

Što možete učiniti da bi se zaštitili od prevelike buke:

1. Pokušajte što više vremena provoditi u tišini,
2. Kada slušate glazbu preko slušalica uvijek obratite pozornost na razinu glasnoće
3. U stanu imajte što više bilja na prozorima - upit će većinu buke s ulice
4. Možda nije kod nas uobičajeno, no najbolji savjet je nositi čepiće za uši pri svakoj upotrebi bučnih strojeva.