Danas je ljudski okoliš mnogo čišći i higijenski tako da se naš imunološki sustav nikad nije zapravo naučio kako se nositi sa infektivnim agensima

Opsjednutost čišćenjem je povezana s višom stopom depresije, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Molecular Psychiatry, piše Daily Mail. Američki znanstvenici vjeruju da ukljanjanje bakterija i virusa zapravo čini naš imunološki sustav slabijim, a to pak utječe na funkcioniranje našeg mozga, piše 24sata.hr

Dugo su znanstvenici smatrali da pretjerano sterilno okruženje povećava stopu astme i alergija. Neke bakterije su neophodne za jačanje našeg imunološkog sustava i bez njih tijelo pretjerano reagira na prašinu i pelud, što rezultira alergijama. Sada znanstvenici vjeruju da ova pretjerana reakcija može umanjiti sposobnost mozga da proizvede određene kemikalije koje nas čine sretnima, kao što je serotonin, a to dovodi do depresije.

Stope depresije su daleko veće u zapadnom svijetu nego u siromašnim zemljama, a glavni razlog tome je što su ljudi manje imuni za borbu s bakterijama. Za usporedbu, od depresije pati svaki deset Britanac i svaki stoti Nigerijac.

- Mi vjerujemo da imunološki sustav uzrokuje depresiju. Kao što se ljudi razvijaju i rastu, njihov imunološki sustav se razvija. Ako su oni izloženiji bakterijama i parazitima, oni bolje mogu kontrolirati upale.

Danas je ljudski okoliš mnogo čišći i higijenski tako da se naš imunološki sustav nikad nije zapravo naučio kako se nositi sa infektivnim agensima. Mi smo preaktivni jer naš imunološki sustav nije istreniran - kaže voditelj istraživanje Andrew Miller.