Spor oko zemljišta u koji je Porečko-pulska biskupija ušla s talijanskim benediktincima vrlo je ozbiljan presedan. Ako država sada popusti, slijedi čitava lavina

Slučaj Dajla očito bi mogao pokrenuti lavinu sličnih slučajeva povrata crkvene imovine na jadranskoj obali - već su potvrđena dva zahtjeva za povrat vrijednih nekretnina na splitskom području, otvorena su pitanja povrata vlasništva nad imovinom u Opatiji, Zadru, na Lošinju…

Iako se vrh Crkve trudi dokazati da je zahtjev talijanskih benediktinaca iz Praglije za povratom imovine u Istri unutarcrkveno pitanje, uz poruku da 'nije primjereno miješati se ako netko ne traži pomoć', posve je jasno da se radi o bitnom državnom problemu. Nakon Dajle, posve je izvjesno, otvorit će se drugi slični slučajevi, a samo na splitskom području navodno je 10-ak otvorenih pitanja povrata crkvene imovine, na što već danima upozoravaju teolozi, ali i pravni stručnjaci.

'Spor oko zemljišta u koji je Porečko-pulska biskupija ušla s talijanskim benediktincima vrlo je ozbiljan presedan. Ako država sada popusti i preda imanja koja je već isplatila talijanskoj državi, slijedi čitava lavina. Otvorit će se pitanje vlasništva velike benediktinske crkve i samostana u kojem se nalaze isusovci u Opatiji, potom Zadar i Lošinj, ali i svi otoci na kojima su bili samostani i u kojima su dijelom bili Talijani', upozorio je teolog Adalbert Rebić u razgovoru za tportal. Upozorava da bi se Talijani u brojnim slučajevima mogli pojaviti kao vlasnici i tražiti povrat imovine. 'Poznajući praksu Crkve, crkvena imanja ostaju u vlasništvu Crkve. Ako je država nacionalizirala ta imanja, ona ostaju u vlasništvu države. Što će država činiti s tim, njezina je stvar', ukazao je Rebić.

Kad je o konkretnim slučajevima riječ, posljednjih dana aktualizirana je priča po kojoj je Kongregacija sestara sv. Josipa od Prikazanja iz Marseillea zatražila od hrvatske države povrat nacionalizirane sececijske vile u Splitu, kojom se još od 1948. godine koristi Državni hidrometeorološki zavod. Do Drugog svjetskog rata tamo je bio dječji vrtić, a nakon nacionalizacije objekt koji danas vrijedi 10 milijuna eura predan je na upravljanje državnim i gradskim vlastima koje su ga dale na korištenje meteorolozima. Slučaj je, zasad, na rješavanju u Uredu državne uprave, no prvi je zahtjev odbijen jer navodno nije priložena sva neophodna dokumentacija.

Uz zahtjeve za povrat nekretnina, poput stanova, poslovnih prostora i zemljišta na atraktivnim lokacijama, iz Splita dolazi i drugi konkretan slučaj u kojem Sestre službenice milosrđa, koje Splićani znaju kao ančele, traže povrat Ženskog đačkog doma. I one su odbijene te su upućene na mogućnost ustupanja zamjenske nekretnine ili isplatu novčane naknade. Časne sestre su odbile takvu mogućnost pa su se obratile Ministarstvu pravosuđa.

I splitski, ali i događaji iz Istre, tvrdi teolog don Ivan Grubišić, 'opomena su i državi da ne daje biskupijama imanja koja pripadaju samostanima'. Posebno mu je poznat zahtjev sestrinstva iz Francuske koje traži povrat imovine u Splitu. 'Sestre francuzice još su mi se 90-ih obratile za pomoć. Vila je bila uknjižena na njihov samostan, a kako su samostanske zajednice pravne osobe, kao i župe, nitko ne može raspolagati njihovim materijalnim dobrima bez njihovog supotpisa. Kad su sestre tražile povrat, biskupija je prihvatila da u spor uđe kao stranka, za što nije imala razloga. To je samostansko i treba se vratiti ustanovi čije je bilo vlasništvo', tvrdi don Ivan.

Komentirajući još jednom slučaj Dajla, odvjetnik Veljko Miljević nije želio ulaziti u špekulacije hoće li se slične priče ponoviti i drugdje. 'Velika je mogućnost da će biti sličnih slučajeva i da je Dajla samo probni balon, no sve je to općenito predviđanje', ukazuje Miljević.

Ipak, u jednom drugom pitanju – činjenici po kojoj Dajla nije isključivo unutarcrkveno pitanje - odvjetnik Miljević vrlo je kategoričan. 'Ne može imovina na tlu Hrvatske biti samo unutarcrkveno pitanje, jer se za tu istu imovinu vode postupci pred hrvatskom državnom upravom. Abazzia di Praglia je tužila šest-sedam pravnih subjekata, među kojima i Republiku Hrvatsku, i tko mi nakon toga, a da je završio pravni fakultet, može reći da je to unutarcrkveno pitanje', poručio je Veljko Miljević.

Po njemu, 'kristalno je jasno' da se radi o državnom pitanju, jer se 'ne bi predsjednica jedne vlade obraćala papi da smatra da je to unutarcrkveno pitanje u koje se ne bi trebala miješati'.