Bezopasna igra osobnosti pretvara se u opasnu igru s gubicima

'Loša navika postaje oblikom destruktivnoga ponašanja kada uzrokuje osjećaje teže od trenutnog žaljenja te ostavlja osjećaj dubokog razočaranja', kaže doktorica Pauline Wallin.

No pitanje koje se postavlja je zašto smo spremni sami sebe sabotirati i kočiti vlastitu sreću? Razlog tome stručnjaci pronalaze u sumnjama zaslužujemo li ono za čime težimo, strahu da nećemo moći odgovoriti na povećana očekivanja i odgovornosti, pa čak i strahu da će nas uspjeh izolirati od prijatelja i bliskih osoba. Ključna stvar u prevladavanju samosabotaže je utvrđivanje njezinog podrijetla, nakon čega treba poduzeti korake koji će te loše navike prekinuti. Donosimo vam pet najčešćih oblika samosabotaže i načine na koje ih zauvijek izbaciti iz svoga života.

Prvi propust: Stvari ostavljate za kasnije
Sutra vam se uvijek čini kao najbolje vrijeme za obavljanje obaveza, a pod pritiskom uvijek funkcionirate bolje i zasjate u punom sjaju.

Neugodna istina: Potajno se bojite da vaš rad i postupci neće biti savršeni te da će vas drugi deklarirati kao 'prevaru'. 'Osobe sklone odlaganju stvari imaju tendenciju jako se brinuti oko toga što drugi misle o njima', tvrdi doktor Josip Ferrari, profesor psihologije na Sveučilištu DePaul u Chicagu. 'Ukoliko se panično bojite da nećete nešto uspjeti obaviti onako dobro kao i prije, strah od neuspjeha može sprečavati napredak. Odlaganje obavljanja posla daje savršeno dobar izgovor, a umjesto mogućeg neuspjeha uvijek se može okriviti zatrpan raspored i prebukiran kalendar. Na taj način možete uvijek reći da biste određenu stvar odlično odradili, samo da ste imali dovoljno vremena', objašnjava doktor Ferrari.

Rješenje: Idući put kada se ulovite da odgađate stvari i izbjegavate obaveze, dobro promislite i zamislite koja je najgora stvar koja vam se može dogoditi. Kada razmotrite apsolutno najgoru stvar koja vam se može dogoditi i shvatite da to i nije tako strašno, prevladajte tjeskobu i bacite se na posao.

Drugi propust: Kupujete sve dok ne dospijete u bankrot
Zaslužujete lijepe stvari, no nažalost neprestana nagrađivanja kupnjom mogu dovesti do neplaćenih računa i šarenih kreditnih izvješća.

Neugodna istina: 'Nepromišljeno i impulzivno šopingiranje jedan je od popularnih načina prikrivanja i zatomljavanja negativnih osjećaja', tvrdi psihologinja Dana Lightman. Poput ljudi koji mahnito jedu sladoled kada se osjećaju potišteno, kronični potrošači kupnjom pokušaju otupiti osjećaje dosade i depresije popunjavajući prazninu kupujući stvari. Neki ljudi smatraju da je život lakše ukrasiti stvarima, a ne stvarnim uspjehom.

Rješenje: Onima koje prati ta naizgled neopasna navika stručnjaci savjetuju nošenje maloga rokovnika u koji će uvijek moći zapisati svoje osjećaje. Na taj način vrlo brzo će moći prepoznati točno što ih muči te koji osjećaji ih potiču na bezrazumsku i mahnitu kupovinu.

Treći propust: Počinjete se prejedati čim kazaljka na vagi pokaže željenu težinu
Premda gotovo svaka žena teži tome da dosegne željenu težinu te su zbog toga cilja spremne na razne dijete i drastične tretmane vježbanja, poneki imaju sasvim neobjašnjiv obrazac ponašanja - čim se približite željenoj težini počinjete se prejedati i vraćati mukom izgubljene kilograme.

Neugodna istina: Stručnjaci smatraju da tu nepoželjnu naviku izaziva nesigurnost. Naime, neki jednostavno nisu naviknuti na mušku pažnju koju privlači vitko tijelo te se jednostavno ne znaju nositi s time i osjećaju se ranjivo. Topljenje nakupljenih kilograma podrazumijeva i održavanje težine, što je znatno teži dio zadatka. Osim toga, premda se ne čini tako na prvi pogled, višak kilograma može ponekad služiti kao sigurno utočište. Onoga trenutka kada su kilogrami otopljeni više neće moći poslužiti kao izgovor što niste dobili željeni posao ili vas je napustio partner.

Rješenje: Teško je prestati razmišljati o kilogramima, pa čak i nakon što dijeta i vježbanje pokažu prve rezultate. No, kako tvrdi Linda Spangle, autorica knjige '100 Days of Weight Loss', bolje raspoloženje i osjećanje u vlastitoj koži možete osigurati pažljivijim biranjem odjeće koja će naglasiti vaše prednosti. Osim toga, samouvjerenost podignite sastavljanjem liste na kojoj ćete navesti sve svoje atribute i vrline.

Četvrti propust: Neprestano kasnite
Uvijek kasnite na dogovore, no uvijek imate objašnjenje - kriv je gradski prijevoz, telefonski poziv, kućni ljubimac se razbolio, no nikada niste vi krivi.

Neugodna istina: Kašnjenje može biti vaš pasivno-agresivni način osvete osobama koje vas prisiljavaju da se prilagodite njihovom rasporedu. Vaše neprestano kašnjenje također može biti znak podsvjesnog potkopavanja situacije. Ako kasnite na važan dogovor, poput intervjua za posao, možda zapravo ni ne želite raditi na tom radnom mjestu.

Rješenje: Dobro razmislite što želite. 'Ako je u pitanju vaša karijera, upitajte sami sebe jeste li zainteresirani za taj posao', kaže Kathryn Cramer, autorica knjige 'Change the Way You See Everything Through Asset-Based Thinking'. 'Kašnjenje je znak isključenja. Ta vaša navika može biti znak upozorenja da vam je potrebna promjena', tvrdi Cramer. Budite proaktivni i prilagodite se situaciji, uvijek je bolje da kontrolirate situaciju nego da vas netko drugi kontrolira.

Peti propust: Neprestano se svađate s partnerom
Na početku veze sve je bilo idilično, no sada vas jednostavno izluđuje i ne možete si pomoći - svađe su postale vaša svakodnevica.

Neugodna istina: 'Stvaranje nepotrebne drame u vezi potječe iz vašega djetinjstva', tvrdi James Tobin, klinički instruktor psihologije na Harvard Medical School. Vaši roditelji su nesvjesno mogli imati utvrđene uvjete za ljubav koje ste prihvatili, a vi ste nesvjesno naučili da morate izgledati na određen način, reagirati na određen način ili postići određene ciljeve. Rezultat? 'Bojite se potpuno otvoriti pred partnerom jer bi on na taj način upoznao vaše pravo lice, a vi se bojite da vas nakon toga neće voljeti', tvrdi Tobin.

Rješenje: Nemojte naglo zaključivati, možda su vaše analize partnerova ponašanja potpuno krive. 'Zapamtite, čak i ljudi koji vas vole imaju puno problema s vlastitim životom. Spoznaja da puno stvari ima jako malo ili uopće nema veze s vama može spriječiti brojne svađe', tvrdi Tobin.