Đumbir je ljutkastog okusa, puno zdraviji nego papar, a cimet ne bi trebao biti ograničen samo na slatka jela

Kad zdravlje počne štekati, liječnici obično savjetuju promjenu prehrane. Među prvim savjetima čut ćemo da treba jesti manje začinjeno. Liječnici tada misle na manje soli i papra, što su najzastupljeniji začini u tradicionalnoj kuhinji našeg podneblja. Većina ostalih začina ljekovita je, te se preporučuje u zdravoj prehrani.

I začinske trave kod nas su dosta zastupljene u tradicionalnoj, posebno mediteranskoj kuhinji, pa i o njima znamo da su zdrave i ljekovite. Malo manje znamo, a još rjeđe koristimo začine iz udaljenih krajeva, poput đumbira i cimeta. Mnogi i ne znaju kakvog je okusa đumbir, a cimet obično ne ide dalje od okruglica sa šljivama, savijače ili pite od jabuka. Oba su začina vrlo zdrava, pa bi ih trebalo više jesti. Đumbir je ljutkastog okusa, puno zdraviji nego papar, a cimet ne bi trebao biti ograničen samo na slatka jela. Cimet snižava šećer i masnoće u krvi (točnije kolesterol i trigliceride). Pomaže i u prevenciji i u liječenju dijabetesa tipa 2, a sadrži i moćne antioksidanse. Posebno se preporučuje ljudima s dijagnosticiranim metaboličkim sindromom.

Jeftin je i dostupan začin. Bolje je kupiti štapiće nego unaprijed mljeveni cimet. Za vidljivi efekt dnevno treba uzeti minimalno 1 gram cimeta, što je otprilike ¾ čajne žličice. Jednostavno ga je uključiti u svakodnevnu prehranu – njime možete posuti jogurt, voćnu salatu, prirodne sokove, muesle, kakao, pa čak i tost (jedite onaj od cjelovitih žitarica). Cimet zagrijava organizam te na taj način potiče cirkulaciju i zagrijava ruke i tabane. Zato je idealan zimski začin, pa ga nemojte propustiti obilno dodati blagdanskim kolačićima, čaju, palačinkama, kuhanom vinu… Općenito, u većini slatkih jela i napitaka umjesto šećera možete upotrijebiti cimet.

Umjesto papra su nam na raspolaganju i kod nas široko rašireni češnjak, ali i manje poznati curry i đumbir. O češnjaku također dosta znamo, a osim snižavanja kolesterola, on sadrži kemikalije koje pozitivno utječu na imunitet, krvni tlak te zdravlje srca i krvnih žila. Dok su papar, čili papričice i curry jako ljuti, đumbir je blaži (naravno, većom količinom može se postići zavidna ljutina). U kineskoj medicini odavno je poznat kao lijek za brojne bolesti, što je u mnogome dokazala i znanost.

Đumbir sadrži biljne tvari koje djeluju protuupalno, pa nije neobično da ga puno konzumiraju u tropskim krajevima. Sjajan je i ljeti i zimi jer uništava mikrobe, a zimi imamo osjećaj da grije. Pomaže u prevenciji i liječenju bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa tipa 2, artritisa... Đumbir je zato dobro uzimati u svakodnevnoj prehrani kao začin i lijek, pa se ne treba brinuti za imunitet, virusne ili bakterijske infekcije. Služi i kao prirodni lijek protiv mučnine.

Ni đumbirom nije problem nadopuniti prehranu – korijen je najbolje oguliti i naribati neposredno prije upotrebe. Dodajte ga salatama, ribi i morskim plodovima, ukiseljenom povrću, umacima za tjesteninu, pijte ga kao čaj, a odličan je uz sve vrste mesa. Može se konzumirati ukiseljen i ušećeren – ušećereni može poslužiti umjesto grickalica, kao međuobrok, a ukiseljeni kao dodatak jelima (na isti način kao i svježi) te kao začin za đumbirov čaj.

Nemate li pri ruci svježi, poslužit će i sušeni đumbir (u prahu), koji je kao začin još jači od svježeg, ali nije ljekovitiji. Oblik u prahu pogodan je za umake, kako slane tako i slatke, pa ga općenito možemo preporučiti kao dodatak svim jelima u koja ste dosad stavljali cimet ili klinčiće.