Interesantno je da riječ marmelada potječe od portugalske riječi za dunju - marmelo

Restoran Pet bunara jutros je, u sklopu najave za studeni 2012., premijerno predstavio još jedan gastro specijalitet. Organiziravši mini-degustaciju jela i pekmeza spremljenih od dunje, restoran Pet bunara javnost je upoznao s novim slatkim proizvodom obiteljskog gospodarstva OPG Babac-Damjanić - džem simboličnog naziva ''Šinjorina Dunja''.

Podsjećamo kako je to je već treći proizvod koji je nastao nakon uspješnih ''Šinjorina Smokva'' i ''Šinjorina Maruška''.

U restoranu Pet bunara kao izbor delicija s dunjom, šef kuhinje Mario Arbanas za danas nam je pripremio sljedeća jela/ slastice:

*Puretina s dunjom i crvenim paprom
*Patka (pačja prsa) sa Šinjorinom Dunjom
*Zapečeni (svinjski) lungić s dunjom
*Mousse od dunje
*Torta Šinjorina Dunja

Uz fantastične delicije od dunje ''maestra" Maria, za ovu posebnu priliku restoran Pet bunara ponudio je i degustaciju Kutjevačkog vina ''Maximo Bianco", posebno odnjegovanog vina od aromatičnih sorti Sauvignon Blanca i Traminca.

Ovim novim proizvodom, poljoprivredno je gospodarstvo mlade poduzetnice Sandre Babac iz Poljica nastavilo s uspješnom i prepoznatom proizvodnjom kvalitete po vlastitoj recepturi kao i s promocijom Zadra i Zadarske županiju na tržištu.

Da je kvaliteta, trud i autohtonost proizvoda OPG Babac-Damjanić prepoznata, govore podaci o već mnogim osvojenim nagradama , između ostalog i zlatna medalja koju su osvojili na četvrtom festivalu pekmeza, džema i marmelade 2010. godine u Dubrovniku. Ono na što su posebno ponosni je i skoro sudjelovanje na sajmu u Nürnbergu gdje će, uz potporu UNDP-a i Zadarske županije, svoju ponudu predstaviti na hrvatskom štandu u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore.

Zanimljivosti

Interesantno je da riječ marmelada potječe od portugalske riječi za dunju - marmelo! U Španjolskoj se dunja kuha zajedno sa šećerom kako bi se dobila voćna poslastica, membrillo, koja se zatim hladi i reže na ploške te poslužuje samostalno kao desert ili uz mekane sireve. Inačica ove poslastice postoji i u Francuskoj, ali i kod nas, u Dalmaciji...

 

Inače, dunja potječe iz jugozapadne Azije, odnosno iz Perzije i Anatolije, a samoniklu je nalazimo i u srednjoj Europi. Ovaj plod bio je vrlo popularan kod starih Grka koji su je pripremali tako da bi je izdubili, napunili medom i ispekli, a u grčkoj mitologiji je simbolizirala ljubav i sreću. Rimljani su iz dunje proizvodili eterična ulja i parfeme, a u Francuskoj se ne koristi samo u kuhinji već i u kozmetičke i medicinske svrhe. Ova ''zlatna jabuka" u 100 grama ima samo 57 kcal od čega 0,40 posto proteina., 0,1 posto masti i 15,3 posto ugljikohidrata. Bogata je dijetalnim vlaknima, bakrom i dobar je izvor vitamina C.

Ako se odlučite na uzgoj dunje, imajte na umu da njezina stabla vole zasjenjeno, ali ne i potpuno zaklonjeno mjesto na neutralnom tlu. Traže dosta malčiranja i zalijevanja dok su mlada. Također ih lagano valja obrezivati kako iste m omogućili cirkulaciju zraka. Dunje čuvajte u zatvorenoj plastičnoj vrećici do dva mjeseca ili ih stavite u zdjelu za voće i čuvajte na na sobnoj temperaturi, a u tom će slučaju prostor poprimiti njihov raskošan miris. Dunje se ne mogu konzumirati sirove, već kuhane ili pečene. Zbog velike količine pektina u svojoj kori, dunje se kuhaju i koriste za pripremu kompota, želea, marmelada i voćnih kašica.

Restoran Pet bunara i OPG Babac-Damjanić za kraj vam poručuju: ''V'idimo se na Prvoj Gastro Dunji u studenom 2012. godine!"