Osim što mogu uljepšati svako jelo, dati punoću arome i naglasiti odrđena svojstva namirnica, začini se mogu pobrinuti i za naše zdravlje, piše she.hr

Ružmarin

Iglice ružmarina pravi su rudnik željeza - minerala koji se često spominje kao nedostatan kod vegetarijanaca. Ako u svoje tijelo ne unosimo dovoljne količine željeza, možemo očekivati da će nas mučiti teški umor i anemija.

Ova zdrava biljka koja se koristi kao začin također je bogata karnosičkom kiselinom - ona signalizira mozgu da se odbrani od slobodnih radikala (štetnih nusprodukta metabolizma koji mogu dovesti do bolesti) te snižava rizik od moždanog udara te neurodegenerativnih stanja, kao što je Alzheimerova bolest, tvrde istraživači u stručnom časopisu Journal of Neurochemistry. Grančicu ružmarina nasjeckajte na sitne komadiće i svježeg ga posipajte na meso i u salatu.

Bosiljak

Ime bosiljak dolazi od grčke riječi basileus što znači kralj, budući da su ga još i stari Grci smatrali kraljem začina. Ako često kuhate specijalitete talijanske kuhinje, onda znate da je bosiljak nezamjenjiv završni začin u umacima za tjesteninu. Također, jela koja uključuju rajčice ili jaja rijetko se poslužuju bez bosiljka. Ovaj začin pomaže pri probavljanju ''težih'' jela i zbog toga se često dodaje masnoj ribi.

Bosiljak otvara apetit, potiče probavu, smiruje upalu sluznice želuca i crijeva, ublažuje grčeve, a jednako se koristi za rješavanje problema nadutosti, vjetrova, mučnine ili zatvora, liječi upale bubrega i mjehura, a ženama može pomoći kod neredovitih mjesečnica. Istraživanje Medicinskog fakulteta Sveučilišta Xinjiang je pokazalo kako ekstrakt bosiljka može sniziti krvni tlak jednako kao i lijekovi. Smatraju da utječe na razinu endotelina - proteina koji stežu krvne žile.

Origano

Ova ukusna biljka, koja je neizostavna kada pripremate pizzu, sadrži brojne minerale kao što su bakar, niacin i beta-karoten, kao i druge hranjive tvari. Istraživanja su pokazala kako je origano 42 puta bogatiji antioksidansima od jabuka, 12 puta od naranča i četiri puta od borovnica. Origano, poput bosiljka i ružmarina, sadrži tzv. ružmarinsku kiselinu. Ovaj snažan antioksidans pomaže u sprječavanju oštećenja stanica uzrokovanih slobodnim radikalima, čime se smanjuje rizik od raka, srčanih bolesti, ateroskleroze i preranog starenja. Budući ju karakterizira protuupalni učinak, ružmarinska kiselina predstavlja učinkovit tretman za alergijsku astmu.

Ovo začinsko bilje također obiluje antibakterijskim svojstvima, uključujući ulja timol i karvakrol. Istraživanja su pokazala da ova dva spoja zaustavljaju rast mnogih vrsta bakterija, a stručnjaci Medicinskog fakulteta Georgetown Sveučilišta u Washingtonu pokazali su kako karvakrol može zaustaviti rast gljivice Candide albicans. Koristite ga u obliku svježih listova, kao usitnjeni i mljeveni začin ili kao čaj.

Piskavica

Ekstrakt piskavice koji se konzumira svakodnevno može pomoći dijabetičarima držati šećernu bolest pod kontrolom te smanjiti otpornost na inzulin, tvrde stručnjaci Centra za istraživanje dijabetesa Jaipur iz Indije. Također može povećati razinu mlijeka kod dojilja.

''Ljekovitost piskavice se očituje kod liječenja bronhijalne upale. Pospješuje zacjeljivanje rana. Sjemenke se samelju u prah i koriste se za pripremanje obloga koji ublažavaju bolove u kostima. Žlica svježe samljevenih sjemenki piskavice može se uzimati tri puta dnevno, prije jela s vodom ili sokom i time ojačati oslabljen organizam. Namočena u vodi preko noći, a zatim samljevena izvrsna je kao sredstvo protiv peruti i kao balzam za usne. List se koristi poput špinata u Hrvatskoj. Kako biste isprobali jelo pripremljeno od listova piskavice posjetite restoran Maharadja, jer piskavicu nije moguće kupiti u Hrvatskoj'', opisao je Ratan Chaudhary, vlasnik indijskog restorana Maharaja, u svojoj kolumni Bogatstvo indijskih začina.

Cimet

Stručnjaci smatraju kako je cimet jedna od najsvestranijih i najučinkovitijih biljaka s dugim popisom zdravstvenih dobrobiti, uključujući i iznimne sposobnosti u borbi s dijabetesom jer poboljšava aktivnost inzulina. Djelotvoran je kod kašlja, poboljšava probavu te potiče znojenje. Cimet ima antioksidativna, antibakterijska i antiupalna svojstva, a mnoge su studije pokazale kako može pomoći u smanjenju rizika od određenih vrsta raka. Uz to, može smanjiti i krvni tlak, kolesterol, pa i količinu tjelesne masnoće.

Za pozitivno djelovanje cimeta na organizam dovoljno je konzumirati pola čajne žličice ovog začina na dan. Posipajte ga po voću, no ako vam je to preuobičajeni recept, probajte ga s kuhanim krumpirom ili pečenom piletinom. Osim u čaj, možete ga dodati u juhu ili varivo.

she.hr/eZd