Drevna biljka poznata je po ljekovitim svojstvima. Vjerojatno jedna od osnovnih karakteristika je visok udio magnezija

Poznati je prorok Muhamed jednom rekao "Ako bih zaželio rajsko voće, to bi zasigurno bila smokva". Zasigurno najpoznatije voće u biblijskoj tradiciji, smokva se spominje i u Kuranu, te u nekim Babilonskim spisima, a vjerojatno je Sumerska civilizacija bila prva koja ju je koristila kao lijek. List smokve simbolizira požudu i spolnost, a 'odjenuli' su ga i Adam i Eva, piše she.hr

Smokva potječe iz Mezopotamije, u Egiptu se spominje 4.000 godina prije Krista, a bila je čak i Kleopatrino omiljeno voće. Smatra se da je smokva iz Jugozapadne Azije, preko Turske dospjela na Mediteran. Danas se uzgaja u svim toplijim krajevima zemaljske kugle. Smokva spada u takozvane drevne biljke čija je ljekovitost poznata čovjeku još od samih početaka civilizacije. Stari liječnik Plinije Stariji za smokvu navodi sljedeće: "Smokve obnavljaju. Osnažuju mlade, a starima održavaju zdravlje i brišu bore da izgledaju mlađe".

Osim ljekovitih vrijednosti, smokva je drevnim narodima vjerojatno predstavljala važnu religijsku ili simboličku vrijednost. Tako bi, da ste kojim slučajem sudionik Olimpijskih igara u antičkoj Grčkoj, umjesto zlatne medalje, dobili oko vrata, upravo smokvu. Razlikujemo dvije osnovne vrste, a to su: divlja smokva (Ficus caprifilus) i obična smokva (Ficus carica). U narodu postoji niz naziva, ovisno o podneblju (smokvenica, bjelica, crnica, petrovača). Ima jako korijenje i lako se prilagođava terenu na kojem raste, pogotovo voli krševite krajeve.

Što se tiče ljekovitosti smokve, vjerojatno jedna od osnovnih karakteristika je visok udio magnezija. Magnezij je jedan od osnovnih elemenata koji štite naš živčani sustav od stresa. Vrlo je bitan za kosti, imunitet, zdravlje mozga i živčanog sustava. Potiče zdravlje i vitalnost, liječi brojne bolesti, te znatno usporava proces starenja.

Posljednjih godina pokazalo se da pored kalcija, koji je poprilično naglašen u kampanjama o zdravlju, magnezij također igra vrlo važnu ulogu, odnosno, pravilna ravnoteža između kalcija i magnezija, doprinijeti će kvaliteti i trajanju vašeg života.

Napomenimo da sušene smokve sadrže trostruko više magnezija nego obične. Osim magnezija u smokvama imamo još i kalij, kalcij, željezo, fosfor, bakar, te vitamine B6, vitamin C i betakaroten. Smokva sadrži vrlo nizak sadržaj masnoća i veći sadržaj vlakana nego bilo koje drugo voće i povrće. Pektin je topivo vlakno koje smanjuje kolesterol u krvi. Triptofan pomaže kod problema sa cirkulacijom, te kod nesanice.

Visoki udio prirodnih šećera u smokvi će osigurati da vam mozak radi brže, bolje prima i razvrstava informacije, tako da možemo reći da je smokva i dobar prirodni stimulans. Naravno, dijabetičari će malo pripaziti kod suhih smokvi budući da sadrže malo veći udio šećera.

Osnovno djelovanje smokve je laksativne prirode, kao što su i šljive, ali se osim toga smokva u narodnoj medicini koristila i za liječenje bradavica (točnije bijeli sok smokve), tumora, kašlja, upale grla, čireva itd. Čaj od smokve liječi bolesti jetre, grla, dišnih organa, žučnog kamenca, mjehura. Također je popularna njena primjena kao sredstva u slučaju liječenja karcinomnih bolesti, jačanja imuniteta i jačanja i obnavljanja vitalnosti.

Svježe smokve sadrže do 80% vode i 60% prirodnog šećera, pa je tako dobrobit konzumiranja smokve – svježe ili suhe mnogostruka, a serviraju se uz razna jela, kao predjelo, desert, pekmez, sok, kompot, sladoled Itd. Potrebno je samo malo mašte da se spoji ugodno s korisnim.

she.hr/eZd