Energetska vrijednost 100 g svježeg bakalara iznosi 82 kcal / 343 kJ, od toga 18% proteina, 0,7% masti

Bakalar je riba iz porodice Gadidae koja živi u hladnim morima. Sivosmeđe je boje s tamnim pjegama i bijelim trbuhom te izduženom velikom glavom i snažnom donjom čeljusti. U dobi od 5 godina bakalar naraste u dužinu od 80 cm do 1 m, a težak je oko 20 kg. Baltički bakalari su patuljastog rasta i nikad nisu teži od 1 kg, piše coolinarika

Bakalar živi u sjevernom Atlantiku, uz obale Norveške, Islanda, Kanade, Grenlanda i Amerike (u vodama oko Nove Zemlje i Islanda), u Polarnom moru i Sjevernom moru. Najjužnija granica njegova životnog prostora je La Manche.

Osim što se konzumira svjež, bakalar se i konzervira soljenjem, dimljenjem i sušenjem, a na taj način se jednostavno transportirao još tijekom Srednjeg vijeka u Europi. Zasoljeni i dimljeni bakalar vrlo je popularan u mnogim zemljama, osobito Norveškoj, Portugalu i Brazilu. Najveće zemlje koje izvoze bakalar su Norveška, Grenland i Island te Amerika i Kanada. Njegova jetra služi za proizvodnju ulja, važnog izvora vitamina A i D te omega-3 masnih kiselina.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g svježeg bakalara iznosi 82 kcal / 343 kJ, od toga 18% proteina, 0,7% masti.

Od minerala odličan je izvor selena (33 μg što čini 60% RDA), fosfora (203 mg što čini 25% RDA) i dobar je izvor magnezija (32 mg što čini 10% RDA).

Od vitamina odličan je izvor vitamina B12 (0,9 mg što čini 90% RDA) i vitamina D (1,1 μg što čini 22% RDA), a dobar je izvor niacina (2 mg što čini 11% RDA), piridoksina (0,25 mg 12 % RDA). Sadrži 43 mg kolesterola.

Ljekovitost

Bijelo meso bakalara je blagog okusa, niskokalorični izvor proteina te može biti izvrsna zamjena za proteine mesa. Bakalar je jedna od vrsta riba sjevernih mora uz losos, tunu i haringu bogata esencijalnim masnim kiselinama. One su važne za izgradnju membrana i sastavni su dio stanica mozga koje su ključne za proces razmišljanja i osjećaje.

Mnoga znanstvena istraživanja pokazala su da se redovitim konzumiranjem riba, osobito riba hladnih mora kao što je bakalar, štiti od bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa. Bakalar štiti zdravlje kardiovaskularnog sustava zbog svog sadržaja omega-3 masnih kiselina koje sprječavaju nakupljanje bijelih krvnih stanica i smanjuju proizvodnju leukotriena koji štetno djeluje na krvne žile što utječe na pojavu ateroskleroze. Bakalar nadalje ima visoki sadržaj vitamina cijanokobalamina (B12) i piridoksina (B6) koji snižavaju razinu homocisteina (opasnog spoja koji šteti krvnim žilama, a povišena razina povezuje se sa povećanim rizikom od dobivanja srčanog ili moždanog udara, a povezuje se i s pojavom osteoporoze).

Studija objavljena u travanjskom izdanju časopisa Chest iz 2005. objašnjava jedan od načina na koji omega-3 iz ribe pomaže zdravlju kardiovaskularnog sustava. Povećavajući varijacije srčanog ritma (HRV), koji je mjera srčane funkcije, osigurava veću varijabilnost između otkucaja srca i time smanjuje rizik od aritmije ili iznenadne smrti, osobito u starije populacije, a također utječe na stabilan i sporiji srčani ritam i niži krvni tlak.

Prednosti se dobivaju konzumiranjem kuhanog ili pečenog bakalara, ali ne i prženog. Postupak prženja utječe na pojavu štetnih slobodnih radikala u ribi, stoga nema povoljnog djelovanja. Neke studije su to povezale s abnormalnostima srčanog mišića i povišenim tlakom. Također, konzumiranjem obroka pržene ribe ne utječe se na povećanje koncentracije omega-3 u krvi. Studija objavljena u lipanjskom izdanju časopisa Stroke iz 2004. predlaže da se riba, poput bakalara konzumira 1 do 3 puta mjesečno kako bi se zaštitili od moždanog udara.

Epidemiološkim istraživanjima otkrilo se da ribari imaju smanjen rizik od pojave leukemije, višestrukog mijeloma i Non-Hodgkin limfoma, pretpostavlja se zbog toga što jedu dosta ribe.

Prehrana bogata omega-3 esencijalnim kiselinama također štiti od rane i kasne pojave makularne degeneracije (od koje boluje oko 30 milijuna ljudi), koja može rezultirati smanjenim ili potpunim gubitkom vida. Tri obroka ribe tjedno smanjuju rizik od pojave staračke makularne degeneracije za 75%.

coolinarika/eZd