I zbog toga se debljate
Koje pogreške najčešće radite tijekom večere
Otkrivamo vam koje najčešće pogreške činite tijekom večere, a da vjerojatno ni ne znate da griješite.
I dok doručak i ručak najčešće jedemo sami, i to u pokretu, večera je
obično grupna aktivnost. To znači da je vrlo često prepuna društvenih
konvencija i obiteljskih obrazaca. Naravno, nema ništa loše u tome, ali
ako pretjerate, večera bi mogla postati vaš destruktivan faktor.
Otkrivamo vam koje najčešće pogreške činite tijekom večere, a da
vjerojatno ni ne znate da griješite.
Raskošna večera
Večera se događa na kraju dana kad je iza vas većina obaveza. Opušteni
se i želite konačno u nečemu uživati pa sebi i obitelji servirate razne
delicije, obično u velikim količinama. I tu je problem. Ta se količina
hrana neće stići razgraditi jer organizam u večernjim satima usporava
svoje aktivnosti. Nutricionisti ističu kako se za večeru treba
konzumirati što laganija hrana koja neće opteretiti probavni sustav
prije spavanja, a i koja neće rezultirati stvaranjem masnih naslaga.
Posluživanje jela
Budući da je večera najčešće jedini zajednički obrok u danu, većina ljudi želi u njoj uživati. To podrazumijeva postavljanje stola, odnosno izbor tanjura, čaša, zdjela s hranom… U tomu nema ništa loše, ali najčešće je to i podloga za prejedanje. Užitak vuče do krajnjih granica i ljudi ne staju kad su siti, nego jedu dok ima hrane. Ne treba se odreći zajedničke večere, ali možda biste mogli servirati manje količine hrane, kao i manje tanjure. Tako ćete manje pojesti. Usto, nastojte servirati laganiju hranu koja vam neće opteretiti želudac.
Vrijeme večere
Što kasnije jedete, to će organizam biti opterećeniji, a kilogrami će se
gomilati. Nemojte servirati večeru kasnije od 19 sati. To neka bude
krajnji rok. Idealno bi bilo 18 sati, ali ako ne stignete do toga doba,
jedite u 19 sati. Ako se najedete i odete spavati, nećete imati ugodan
san, a i probava će imati problema sa svom unesenom hranom. Usto, ujutro
ćete se probuditi teški i umorni.
Gledanje televizije
Mnogi ljudi vole večerati uz televiziju. Čak i ako to ne čine na kauču
nego za kuhinjskim stolom, ne mogu odlijepiti oči od televizijskog
ekrana. I upravo u tomu i jest problem. Nutricionist Lawrence J. Cheskin
pojašnjava kako ljudi koji gledaju televiziju dok jedu, zapravo ne
razmišljaju o hrani, nego vrlo često samo nesvjesno trpaju hranu u sebe.
Dugoročni rezultat takvog ponašanja je debljina.
Sol na stolu
Većini ljudi, nažalost, sol je jedini začin na stolu. Kao što je već
poznato, sol nije zdrava, posebno u velikim količinama. Pokušajte je
zamijeniti drugim začinima poput svježeg crnog papra ili suhog bilja
poput metvice ili origana.
Slatki desert
Tko kaže da nakon večere morate jesti desert? To je samo još jedna u nizu nezdravih navika koje ste naučili. Ne samo da šećer nakon večere jamči narušavanje vitke linije, nego biste mogli imati i problema s nesanicom. Umjesto slatkog pudinga ili kolača s puno šlaga, radije izaberite komad svježeg ili sušenog voća.
Vezane vijesti
-
U ponedjeljak navečer Anto i Antonio doživjeli su potpuni fijasko. Zbog prevelikih planova, nisu uspjeli realizirati zacrtano. Iako su kandidati imali dovoljno vremena za pripremu street food jela, većina je svoje tanjure završavala u zadnji tren pa su time zaradili negativne bodove.
-
Prostor, jela, vina i dekoracije nisu jedine pridonijele ovom nezaboravnom doživljaju. Tu je i dvosatna animacija glumca i radijskog voditelja Teodora Tianija
-
-
Izdvojeno
-
Košarkaši Zadra u susretu su 12. kola regionalne ABA lige kao domaćini rutinski svladali Borac iz Čačka sa 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
U 12. kolu regionalne AdmiralBet ABA lige košarkaši Zadra večeras su u Krešinom domu pred oko tisuću i pol najvjernijih navijača stigli do pete pobjede. Uvjerljivo su svladali momčad Borca iz Čačka rezultatom 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina, a u sklopu manifestacije „Niti života“ sinoć je u Kneževoj palači svečano otvorena izložba "Velebit" renomiranog hrvatskog akademskog slikara Josipa Zankija.
-
Shizofrenija je mentalna bolest od koje obolijeva jedan posto populacije, muškarci najčešće u adolescentskoj dobi, a žene između 23. i 30. godine te je važno na vrijeme prepoznati simptome i započeti terapiju, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Shizofrenija 360" u Zagrebu.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.