Zimska depresija česta je kod adolescenata, te zaposlenih ljudi, koji cijeli svijetli dio dana provedu u zatvorenom prostoru

Kad ima manje sunce naše tijelo luči manje serotonina, često zvanog hormona sreće. Kako imamo manje serotonina u tijelu veća je mogućnost pojave depresije, ali i straha i tjeskobe. A što su dani kraći, veća je koncentracija melatonina, hormona koji potiče san, pa se javlja i pospanost, piše Narodni list

Muče li vas bezvoljnost, problemi sa snom, nedostaje vam energije. Zadarski psiholog (podaci poznati redakciji) objašnjava kako su to klasični simptomi stanja koje se među ljudima često krivo naziva postblagdanska depresija, a zapravo je riječ o stanju kojeg psihologija definira kao sezonski afektivni (emocionalni) poremećaj. No ona nije vezana uz blagdane već uz zimu, pa se prvi simptomi javljaju već u kasnu jesen, a vrhunac je u siječnju, kasnije s produljenjem dana smanjuju se i simptomi. I dok je kod nas zbog blagih i uglavnom sunčanih zima njena prisutnost manja nego u hladnijim dijelovima Europa, pa neki psiholozi i psihijatri ističu da se ne bi trebala niti pojavljivati, ipak je prisutna, no točne brojke teško je znati, jer velik broj građana je "prohoda" i ne potraži pomoć stručnjaka.

Sunce je krivac

Unatoč čestom krivom mišljenju kako je uzrokuje besparica koja se javlja nakon rastrošnosti za vrijeme blagdana, krivac je Sunce, tj. njegov nedostatak. Kad ima manje sunca naše tijelo luči manje serotonina, često zvanog hormona sreće. Kako imamo manje serotonina u tijelu veća je mogućnost pojave depresije, ali i straha i tjeskobe. A što su dani kraći, veća je koncentracija melatonina, hormona koji potiče san, pa se javlja i pospanost.

Rizičnu skupinu čine i svi oni koji su ionako skloniji depresijama, te su već ranije bolovali od nje, a utječu i genske predispozicije. Istraživanja su pokazala da žene imaju puno veće šanse da dođu u stanje zimske depresije nego muškarci, otkriva nam psiholog, isto tako najmanje rizična skupina su oni stariji od 65 godina. No i tu postoje odstupanja, jer su depresije češće kod starih ljudi koji žive sami.

Recidivisti

Zimska depresija česta je kod adolescenata, te zaposlenih ljudi, koji cijeli svijetli dio dana provedu u zatvorenom prostoru. Ako je netko zimsku depresiju dobio jedne zime, ne mora značiti da će mu se ona javiti i iduće godine, no značajan broj onih koji su je dobili postaju recidivisti, tj. javlja im se gotovo svake zime.

Uz depresiju, često se vezuju i samoubojstava, te ona u sjevernim zemljama redovito porastu. U zagrebačkoj psihijatrijskoj bolnici Vrapče osobe koje pate od zimske depresije podvrgavaju terapiji svjetlom, što je uobičajena terapija i u ostatku Europa i SAD-u. No podaci PU zadarske ipak pokazuju da utjecaj zimske depresije na ljude nije zabrinjavajuć, te ne dovodi do porasta samoubojstava.

Ako primijetite simptome zimske depresije izađite vani i krećite se, ako ni to ne pomaže i sve vam je teže podnositi stanje u kojem se nalazite, ne sramite se potražiti pomoć, te posjetite psihologa ili psihijatra.

SIMPTOMI ZIMSKE DEPRESIJE

Najčešći simptomi zimske depresije su umor, pospanost, pad libida i općenito pad životne energije, tuga, gubitak interesa za uobičajene dnevne aktivnosti i pojačana potreba za snom koji je često loš, tj. isprekidan i ne donosi energiju, potištenost, netrpeljivost, razdražljivost, promjena apetita i pojačana potreba za uzimanjem ugljikohidrata (čokolada, slatkiši), slabija koncentracija i osamljivanje.

Narodni list