Kruh je neizostavna svakodnevna namirnica, no nažalost, ni ona nije lišena nebrojenih umjetnih dodataka i aditiva koji mogu negativno utjecati na zdravlje. Osim toga, točan popis sastojaka najčešće nije naveden, ali činjenica je da se kruh danas više ne proizvodi samo od brašna, vode, soli i kvasca. Znate li što se točno nalazi u vašem kruhu?

Emulgatori
Mono i digliceridi, natrijev stearoil-2-laktilat (SSL) i ester vinske kiseline (DATEM) koriste se za to da bi se povećao volumen tijesta te zadržala vlažnost. Mono i digliceridi se smatraju omekšivačima jer sprečavaju da se škrobni kompleksi stvrdnu ili postanu bljutavi.

SSL i DATEM su svojevrsni zgušnjivači tijesta, a te kemikalije u interakciji s proteinima sprečavaju raspadanje tijesta prilikom dodavanja ostalih sastojaka - grožđica, mekinja i orašastih plodova. Dodaci lecitina u emulgaciji masti u kruhu osiguravaju konzistentnije mrvice, a također pomažu da kruh dulje vremena ostane mekan zadržavanjem više vlage. Lecitin je i dobro sredstvo vezivanja. Naravno, lecitin se dobiva iz soje, što znači da dolazi od genetički modificiranih biljaka, piše naturalrevolution.org.

Omekšivači tijesta
Azodikarbonamid se koristi u prehrambenoj industriji kao dodatak hrani i sredstvo za izbjeljivanje brašna. Azodikarbonamidi zapravo opuštaju tijesto tako da i prilikom velikog pritiska krug i dalje zadržava oblik i značajke. Ovaj spoj poznat je i kao uzročnik alergijskih reakcija kod osoba osjetljivih na druge azodikarbonamidne spojeve, kao što su boje za hranu. Glavni način korištenja azodikarbonamida je u proizvodnji pjenastih plastičnih materijala kao aditiva.

Odjel za sigurnost i zdravlje u Velikoj Britaniji identificirao je azodikarbonamide kao uzročnike respiratorne osjetljivosti (mogući uzročnik astme), a odlučeno je da proizvodi koji sadrže ovaj sastojak moraju imati natpis 'može izazvati preosjetljivost dišnih putova'.

Treba spomenuti da se askorbinska kiselina ili vitamin C također koristi kao regulator kiselosti za jačanje glutena, ali zato što steže tijesto ima ograničenu uporabu te se rijetko koristi u komercijalne svrhe.

Bromad je omekšivač tijesta pronađen u većini brašna pod nazivom kalijev bromat, a tijesto čini elastičnijim te omogućava korištenje komercijalnih načina pečenja. Koristi se od 60-ih godina prošlog stoljeća i njegova stalna konzumacija može imati negativne posljedice na ravnotežu hormona štitnjače, a povezuje ga se i s različitim oblicima karcinoma. Velika Britanija zabranila je bromat u kruhu 1990, a je Kanada to isto učinila 1994.

Konzervansi
Kalcij propionat je najčešće upotrebljavan konzervans za kruh. Prirodno se nalazi u mliječnim proizvodima kao što je sir i koristan ako se konzumira u malim količinama. Međutim povećana koncentracija, kakva se zna naći u kruhu, može kod onih koji je redovno uzimaju imati različite posljedice. Između ostalog može potaknuti gastro-intestinalne infekcije, začepljenje nosa i nesanicu. Valja imati na umu: riječ kalcij ne smije vas zavarati.

Kukuruzni sirup s visokim udjelom fruktoze
Visokofruktozni kukuruzni sirup (HFCS) vrlo čest je zaslađivač u gaziranim pićima i napicima voćnog okusa. Kako se povećala uporaba visokofruktoznog kukuruznog sirupa, tako su porasle razine pretilosti i srodnih zdravstvenih problema. Upravo zbog toga znanstvenici opravdano sumnjaju da između toga postoji direktna veza.

Istraživanja su pokazala da je visokofruktozni kukuruzni sirup kemijski vrlo sličan običnom šećeru, a postavlja se pitanje razgrađuje li tijelo kukuruzni sirup na jednak način kao i šećer.

HCFS se smatra jednom od najvažnijih zdravstvenih briga. Zahvaljujući zagovornicima prirodnog zdravlja i aktivistima, potrošači diljem svijeta protive se konzumaciji kukuruznog sirupa. Upravo zbog tog razloga Corn Refiners Association odlučila je preimenovati svoj proizvod. Tako se naziv 'kukuruzni sirup' želi na ambalaži preimenovati u 'kukuruzni šećer', čime se nastoji zavarati potrošače.

Kukuruzni sirup (fruktoza) nakon konzumacije uzrokuje nepovoljne metaboličke učinke uključujući višak kilograma s nakupljanjem masnoće i otpornosti na inzulin. Inzulinska rezistencija dovodi do dijabetesa, a istraživanja pokazuju jasnu vezu između kukuruznog sirupa i rasta stope dijabetesa.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Global Public Health, usporedilo je 43 zemlje, a rezultati su pokazali da je polovica zemalja u istraživanju imala malo ili gotovo ništa kukuruznog sirupa u proizvodima. Zemlje koje troše jako malo ili uopće ne troše HFCS su Indija, Irska, Češka, Austrija, Francuska i Kina. Zemlje koje najviše konzumiraju HFCS su SAD, Meksiko, Kanada i Japan. Sjedinjene Američke Države daleko su najveći potrošač i proizvođač kukuruznog sirupa.

Prilikom proizvodnje žitarica često se koriste razni pesticidi i genetski modificirano sjemenje. Radi brže i profitabilnije proizvodnje pekari nerijetko koriste gotove i već pripremljene smjese koje samo moraju pomiješati s vodom. Također, proizvođači nemaju zakonsku obvezu navođenja sastojaka na svakom proizvodu jer, kako tvrde, radi se o dodacima koji se nalaze i u brojnim drugim prehrambenim proizvodima koji u malim količinama nisu opasni za zdravlje. Međutim znanstvenici uporno upozoravaju na njihovo štetno djelovanje.

Organski sastojci i što manje sastojaka, to bolje
Kada čitate sastojke na ambalaži, važno je da točno znate što koja stavka znači. Na ambalaži se vrlo često nalazi više vrsta kemikalija koje produljuju rok trajanja kruha, ali jednako tako konzumacijom završe u organizmu. Kako biste odabrali kruh sa što manje štetnih sastojaka, izbjegavajte onaj zapakiran u plastične vrećice te kupujte kod provjerenih proizvođača ili pak razmotrite opciju pečenja kruha kod kuće. S obzirom na to da proizvođači nisu dužni navesti apsolutno svaki sastojak, da biste se zaštitili birajte proizvode s manjim brojem i poznatijim sastojcima.