Prevare na tržištu hrane sve su češća tema rasprava, a kupiti određenu namirnicu i biti siguran da je to-to sve je teže i teže. Industrija hrane nastoji u što kraćem roku zgrnuti što više novca i uz to pojeftiniti sam proces proizvodnje. Zbog toga određene namirnice nisu ono za što se izdaju, pa je oprez itekako poželjan. Slijedi lista namirnica koje se najčešće 'krivotvore'.

Maslinovo ulje

Kada je riječ o maslinovom ulju, na brojnim bocama stoji da je iz Italije. No u velikom broju slučajeva radi se o tome da je to ulje uvezeno u Italiju i nakon toga ponovno izvezeno u druge zemlje. Na taj način proizvođači tehnički ne lažu, jer je ulje doista prošlo kroz Italiju. Maslinovo ulje može biti razrijeđeno biljnim ili sojinim uljem ili čak, u još goroj varijanti, može biti proizvedeno od jeftinog ulja koje je krivotvoreno pomoću betakarotena i klorofila. Kako biste se osigurali da ne kupujte lažnjak, možete potražiti ono na kojemu piše 'ekstra djevičansko', premda jedna studija tvrdi da čak 69 posto boca testiranih u istraživanju nisu uspješno prošle test. Iskoristite prilike kada možete degustirati maslinovo ulje i potražite boce na kojima su navedene točne regije podrijetla.

Med

Nerijetko se znalo dogoditi da se u teglici na kojoj jasno piše 'med' zapravo nalazi saharoza, šećerna repa ili čak kukuruzni sirup bogat fruktozom. Godine 2008. razbijen je lanac krijumčarenja jeftinog meda iz Kine, ali svejedno valja biti na oprezu. Kako biste izbjegli kupovinu lažnoga meda, kupujte onaj iz manjih serija i svakako provjerite sastojke na pakiranju.

Riba

Nerijetko se jeftina riba prodaje pod skuplju, a često se i ona 'ružnoga imena' preimenuje u neku znatno privlačniju i skuplju, naravno. Istraživanje iz 2010. i 2012. godine provedeno u New Yorku pokazalo je da gotovo svaki sushi restoran ima pogrešno nazvanu ribu, što je nemoguće svrstati pod slučajnost. Osim toga, nije ni rijetkost da gostima restorana na tanjur stigne riba koju nisu naručili. Tako se događa da umjesto tune gosti na tanjuru dobiju nešto sasvim drugo, ali naravno po predviđenoj visokoj cijeni. Kako biste se bar donekle zaštitili od ovih prevara, izbjegavajte naručivati tunu jer se ona najčešće 'lažira'.

Balzamični ocat

Tradicionalni balzamični ocat trebalo bi određeno vrijeme čuvati u hrastovim bačvama dok ne sazrije, a kao i za vino, nužno je pridržavati se strogih pravila pri tome. No nakon što je aceto balzamico pronašao put do doslovce svakog restoranskog stola, tržište je postalo doslovno 'razrijeđeno'. Stoga se ne dajte zavarati, iako na boci piše 'Modena', talijanski grad u kojemu se proizvodi ocat. Prvi balzamični ocat među sastojcima bi trebao imati naveden vinski mošt ili imati oznaku 'Aceto Balsamico Tradizionale', što garantira da je ocat 'odležao' potrebnih 12 godina. Za preljev za salatu nije nužan baš tradicionalni ocat, no svakako izbjegavajte onaj koji sadrži dodani šećer.

 Šafran

Nema šanse da najskuplji začin na svijetu ne pronađe svoje mjesto na ovoj listi. Šafran se dobiva od biljke iz porodice Iridacee koja ima kratku sezonu cvata - samo tri tjedna u godini. Proces proizvodnje ovog začina je mukotrpan, pa mu je cijena poprilično visoka. Istraživanja pokazuju da se gotovo sve vrste cvijeća uspješno zamaskiraju kao ovaj začin, pa čak i obojani luk. Kako izbjeći prevaru? Kupujte šafran u nitima, jer je njega znatno teže krivotvoriti. I ne nasjedajte na jeftine ponude - šafran je s razlogom poprilično skup. Naime potrebno je čak 150 cvjetova kako bi se dobio gram začina, a potreban je samo jedan luk i malo narančaste boje kako bi se dobio lažni šafran.

 Vanilija

Drugi je najskuplji začin, nakon šafrana, i stoga vrlo zgodan za krivotvorenje. Ekstrakt vanilije vrlo je česta solucija u odnosu na mahunarku vanilije maceriranu u alkoholu i vodi, znatno skuplju. Brojne imitacije vanilije su napravljene od vanilina, organskog spoja koji se prirodno nalazi u grahu vanilije, ali se još češće sintetizira u laboratoriju, no razlike obično nema, osim što je laboratorijski vanilin jeftinija alternativa. No problem je u tome što se laboratorijski vanilin vrlo često predstavlja kao prirodan proizvod. Kako biste bili sigurni da je vanilija koju ste kupili prirodna, pogledajte sastojke: ukoliko je naveden vanilin, vrlo je vjerojatno da je sintetički, a ako se tu nalazi i visokofruktozni sirup, odustanite od tog proizvoda.

Kava

Mljevena kava vrlo lako može biti lažirana bilo čime praškastim i smeđim, od prženih kavenih ljuskica i grančica pa sve do prženog žita ili čak mljevenog papira za pečenje. To je još jedan razlog zašto valja kupovati kavu u zrnu.

Meso

Prevare s mesom uključuju sve vrste grijeha u prehrambenoj industriji: konjsko meso zamaskirano u mljeveno meso, lisičje meso koje glumi magareće meso... Iako se te afere ne događaju jako često, sama pomisao da će vam se jednog dana na stolu možda naći lisica zamaskirana u tko zna što baš i nije privlačna.

Mlijeko

Nakon strahote s kineskim mlijekom za dojenčad iz 2008. godine, kada se 54 tisuće djece razboljelo i šestero je umrlo zbog melamina u mlijeku, sve češće se pronalaze izvješća o mlijeku koje sadrži melamin, deterdžent ili vodikov peroksid. Kako biste to izbjegli, obavezno čitajte navedene sastojke i kupujte od lokalnih proizvođača.

Crni papar

Baš kao i mnogi začini, i crni papar se vrlo često lažira. Tako su znanstvenici otkrili da se sjemenke papaje, bobice smreke, stabljike papra, pa čak i korov nerijetko prodaju kao crni papar. Kao i u slučaju kave, uvijek je bolje kupovati papar u zrnu, a izbjegavajte onaj u bojama.