Pedesetih godina prošlog stoljeća žene su živjele na goveđem gulašu, nisu išle u teretanu i unatoč tome imale su struk poput Angeline Jolie. Danas su se stvari bitno promijenile, otkriva UK National Sizing Survey. Kako su žene u posljednjih 60 godina postale divovi?

Njihova prosječna visina bila je 157 centimetara i težile su 61 kilogram te nosile veličinu 40. Danas je prosječna žena visoka 163 centimetra, ima 65 kilograma i nosi veličinu 44. Sukladno tome povećala se i veličina stopala i struka. Postavlja se pitanje zašto su se naša tijela drastično promijenila? Krivce treba tražiti u stresu, prehrani i životnom stilu.

 

Drastične promjene u izgledu treba tražiti već od začeća i nutricionistički bolje prehrane majki, ali i bolje prehrane u djetinjstvu koja utječe na brži rast kostiju te raskošnije obline. Osim toga, žene sve više imaju oblik jabuke, a ne, kao prije, pješčanog sata. Tako su im grudi postale punije i s broja 36 B došle su do nešto boljeg prosjeka 38 DD. Ta ekstremna promjena dogodila se u relativno kratkom vremenskom periodu.

Fizička preobrazba dala je novi pogled na to kako se promijenio životni stil žena. U pedesetima je samo 15 posto domaćinstava imalo hladnjak, što je onemogućavalo povremene 'grešne zalogaje' iz hladnjaka kojima danas tako često pribjegavamo. Žene su svakodnevno išle u kupovinu namirnica koje bi odmah potom iskoristile za dnevne objede. Između tri glavna obroka nije se ništa jelo.

Zanimljivo je i to da su žene 1954. dnevno unosile 1800 kalorija, a danas čak 2200. Možda mislimo da smo danas zdraviji s našim jogurtima, žitaricama i sušijem, ali u pedesetima je u namirnicama bilo znatno manje masnoća. Jelovnik tadašnjih žena bio je pun proteina, za razliku od današnjih gozba punih ugljikohidrata. Slatkiši su se pekli kod kuće i nisu imali aditiva. Gotovih jela pedesetih nije ni bilo.

Tipičan doručak žene u 50-ima sastojao se od tosta i maslaca s jednim kuhanim jajetom ili slanine i jaja. Ručak se sastojao od goveđeg odreska s maslacem i kriškom slatkog klasičnog sendviča, tzv. Victoria Spongea.

Večera se također sastojala od govedine, kuhanog krumpira i povrća s malo voća za kasnije. Većina žena tada je rublje prala na ruke, što je sagorijevalo nekoliko stotina kalorija više nego samo pritiskanje gumba. Samo 15 posto populacije imalo je automobil u usporedbi s 80 posto današnje. Kada ste nekamo htjeli otići, morali ste pješačiti.

Dakle tipična žena u pedesetim godinama prošlog stoljeća prosječno je dnevno trošila tri sata na kućanske poslove, sat vremena hodala je da bi obavila kupovinu, sat vremena pripremala je hranu i u tom procesu sagorijevala je 1092 kalorije.

Suvremene žene potroše na te aktivnosti samo 556 kalorija, samo sat vremena na kućanske poslove, 30 minuta kuhaju, plus još 30 minuta fizičke aktivnosti. Premalo je to da bi sagorjele višak unesenih kalorija. To je malo uznemirujuće s obzirom da sve više vremena provodimo opsjednuti raznim masnoćama, šećerima, brojeći kalorije, a uz sve to suvremene žene, za razliku od njihovih mama i baka, još i vježbaju.

No treba uzeti u obzir da današnje žene rade, a većina ima sjedilačke poslove. Osim toga, moraju se pobrinuti za to da i stvari u kući dobro funkcioniraju. Sve to uzrok je sve veće količine hrane na tanjurima kako bi dobile snagu, a uz to manje spavaju. Stres potom uzrokuje povećanu proizvodnju hormona stresa kortizola, također jednog od uzročnika debljanja.

'Težina prosječne žene povećala se za tri kilograma, što je jako znakovito gledano evolucijski. Zbog zdravlja si ne možemo priuštiti da se ta brojka nastavi povećavati', rekla je nutricionistkinja Carina Norris.