Odlazak u mirovinu ne treba gledati kao kraj, nego početak jednog drugačijeg života u kom imate više vremena za sebe, ljude koje volite, ljubimce, vrt i hobije

Glazbenici nikad ne odlaze u mirovinu, oni prestaju raditi kad u njima više nema glazbe, rekao je slavni Louis Armstrong. Odlazak u mirovinu ne treba gledati kao kraj, nego početak jednog drugačijeg života u kom imate više vremena za sebe, ljude koje volite, ljubimce, vrt i hobije.

Ipak, zbog sporijeg tempa života i manje kontakata s ljudima mnogima je umirovljenje okidač za stres te može izazvati zdravstvene probleme i depresiju, a kod onih u mirovini je 40 posto veći i rizik od moždanog te srčanog udara što je najizraženije u prvoj godini umirovljenja, pokazalo je istraživanje.

- Odlazak u mirovinu najčešće je pozitivno iskustvo. Radujemo se što ćemo imati više vremena za sebe, aktivnosti u kojima uživamo i ostvarenje onoga što uz posao nismo stizali. No činjenica je i da odlazak u mirovinu predstavlja veliku životnu promjenu. Raspored dana više nam nije ispunjen poslovnim obvezama, ne moramo ustajati rano kako bismo stigli na posao i imamo osam sati vremena ‘viška'. Stoga se, uz početno veselje, nakon odlaska u mirovinu mogu javiti i osjećaji tuge, zabrinutosti, zbunjenosti te nesnalaženja, ali i nezadovoljstva novim okolnostima, što stvara stres - upozorava mag. Dunja Vuković, psiholog-konzultant u tvrtki Ramiro.

Slika koju stvaramo o sebi

Ističe kako se s umirovljenjem mogu roditi i negativne misli, poput "Više nisam koristan društvu", "Ne znam raditi ništa drugo jer sam cijeli život bio/la usmjerena samo na taj posao" i slično. Nađete li se u kolopletu takvih crnih misli, niste sami. To je uobičajeno jer većinu životnog vijeka provodimo radeći i posao inkorporiramo u sliku o sebi. 

- Kako bi tranzicija prošla što lakše i bezbolnije, pripremite se. Godinu dana do šest mjeseci prije početka mirovine počnite razmišljati o tome kako će vam biti te isplanirajte što više događaja i detalja. Potražite odgovore na pitanja - "Kakva ću osoba biti kad budem u mirovini?", "Kakvu sliku o sebi želim stvoriti?", "Što će mi biti važno?", "Čime se želim baviti i što time želite postići?" - savjetuje psihologinja. 

Razmišljanjem o skoroj budućnosti povećavate osjećaj kontrole i budućem životu dajete novi smisao, a to povratno pruža osjećaj sigurnosti i zadovoljstva te smanjuje stres.

Kad zakoračite u mirovinu, uspostavite novu strukturu i rutinu u svakodnevnim zadacima. Kreiranjem rasporeda za dan, tjedan ili mjesec, tvrdi naša sugovornica, stvarate osjećaj ispunjenosti jer znate da imate obveze koje morate izvršiti te im se posvećujete, održavajući osjećaj postignuća. 

- Ostanite aktivni. To je korisno za fizičko zdravlje, ali i za osjećaj da i dalje pridonosite društvu, obitelji i sebi te da to što radite ima svrhu. Volontirajte, pronađite hobi, otiđite u prirodu... Povežite se sa starim prijateljima za koje, dok ste radili, niste imali vremena i sklapajte nova prijateljstva - savjetuje Vuković.

Uživajte u mirovini punim plućima

Ako vam novi hobi koji počnete u mirovini u početku ne pruži očekivani užitak, a odlazak u prirodu ne bude romantičan kao što mnogi opisuju, ne odustajte. Dajte si vremena i eksperimentirajte jer nikad nije kasno da si postavite novi cilj - umirovljeničko doba je najbolje vrijeme za to, stoga uživajte u njemu punim plućima.

Ideje za uživanje u mirovini:

• Vrtlarenje
• Planinarenje
• Izrada ručnih radova
• Ribolov
• Slikanje
• Rekreacija
• Učenje stranih jezika