Britanski znanstvenici tvrde da osmijeh osobe do koje nam je stalo može izazvati jednaku stimulaciju u mozgu kao 25.000 dolara, a osmijeh poznanika vrijedi kao velika čokolada.

- Trebate li razbiti led s nekim koga ste tek upoznali, smiješite se jer otvarate prostor za osjećaj povjerenja. Također, nagnite malo bradu prema dolje jer time dajete na znanje da ste usredotočeni i da vas zanima ono što govori. Sugovorniku će biti puno ugodnije ako ne stojite licem u lice, nego ste se okrenuli pod blagim kutom - tvrdi Robin Dreeke, bivši šef programa bihevioralne analize u FBI-u, koji se više od 27 godina bavio međuljudskim odnosima i pretočio to u knjigu o najboljim tehnikama za prve korake pri upoznavanju. 

Kaže kako treba paziti i na to da osobi koja je pred vama dajete isključivo pozitivne neverbalne signale: držite dlanove otvorenima prema gore, odnosno prema sugovorniku, povremeno podignite obrve i gledajte ga otvorenih očiju, držite lagano otvorena usta s kutovima podignutim u osmijeh jer svako mrštenje, stiskanje usana, spuštanje obrva, odnosno svaka gesta u kojoj spuštate neki dio lica ili tijela prema dolje na sugovornika mogu djelovati stresno i stvoriti neugodu. 

- Česte pogreške u komunikaciji su i kad govorite lijepe riječi, a osobu ne gledate u oči, lupkate prstima čekajući da što prije završite komunikaciju ili koristite ton glasa koji je hladan i distanciran. To je dvostruka poruka. Govorili ste jedno, a sve drugo na vama govori nešto posve drugo - upozorava psihoterapeutkinja Ivana Grabar, predsjednica Centra za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje Krugovi.     

U razgovoru je važno zauzdati ego i ne izražavati odmah negativan stav o onome što čovjek govori. Pogotovo ga nemojte odmah zaskočiti sa suprotnim mišljenjem. Umjesto toga iskažite zanimanje i dajte sugovorniku priznanje te ostavite prostor za nastavak razgovora. 

Recite nešto u stilu: "Zanimljivo, nisam nikad razmišljao na taj način. Možete li mi to dodatno pojasniti da budem siguran da razumijem". Ako sugovornik osjeti potrebu da se brani, razum i logika padaju u drugi plan pa atmosfera može postati neugodna. No postavljanje potpitanja ostavlja priliku da poslije iznesete i svoj stav.

- Važno je dopustiti drugima da imaju svoj stav ili mišljenje te ga uvažiti, bez obzira na to čini li nam se on ispravnim ili ne - govori Grabar i upozorava da ljudi imaju potrebu uvjeriti jedni druge u ispravnost svojih stavova te ako druga strana to ne prihvaća, nastaje blokada u komunikaciji.

- Jednostavno, dajte čovjeku pravo da ima svoje mišljenje i samo dodajte i svoje. Na primjer: ‘Shvaćam tvoje stajalište. S druge strane, moje mišljenje je...'. Tako obje strane mogu iznijeti argumente i usporediti ih te procijeniti, a da se osjećaju uvaženo i ugodno - priča Grabar.

Povremeno klimajte glavom da i fizički pokažete da slušate, a prije nego što kažete svoj stav, ukratko ponovite ono što je čovjek rekao. Vrlo jednostavno: "Ako sam vas dobro razumjela, vi kažete da..."; tako pokazujete da pažljivo slušate i da vam je zaista stalo da dođete do zajedničkih zaključaka.

 

- Ljudi se ponekad ne usude pitati što je sugovornik mislio time što je rekao, a ponekad niti izreći do kraja ono što misle, pa stvari ostave nedorečenima. Tako nastaju ‘podrazumijevanja' koja svakome znače nešto drugo - upozorava psihoterapeutkinja. Tada treba nastojati postaviti najjednostavnija pitanja da bismo izbjegli nesporazume kasnije. No važno je prepoznati kada je trenutak da se povučemo. 

- Ponekad nećemo uspjeti dobro komunicirati ako druga strana ne poštuje i ne uvažava naše stavove i potrebe. Ako vidimo da osoba za to nema volje, na nama je da se mudro povučemo: komunikaciju treba svesti na nužnu, poslovnu ili osnovnu, koja se može odvijati na ljubazan način bez uvlačenja u bolne razgovore - savjetuje Grabar.

Ne zanemarujte pričalice jer će samo još više pričati

Osoba koja govori želi biti uvažena, osobito ako dugo priča. Pričom govori: "Treba mi osjećaj da me drugi cijene i poštuju".

Kao sugovornici često zanemarimo takve osobe, osobito ako govore predugo. Neverbalno izraz lica i naš tjelesni položaj pokazuju to što mislimo. Druga strana to shvaća te nas još više želi uvjeriti u svoju važnost i vrijednost kako bi svladala sve prepreke i dobila potvrdu - tako smo zarobljeni u razgovoru u kojem komunikacija nije dobra.

- U takvoj situaciji možete si pomoći rečenicom: ‘Čuj, cijenim te i i shvaćam što mi želiš reći, no trenutačno nemam puno vremena, možda bismo mogli drugi put popričati o tome'. Tako ste joj dali ono što je trebala: potvrdu važnosti i vrijednosti - tvrdi Grabar.

Ako sumnjate, suočite se sa sugovornikom

Ne vjerujete li nekome i imate osjećaj da želi manipulirati vama, raščistite to odmah, najbolje pitanjem: "Što zapravo želite od mene". Ako stalno sumnjate da vas žele iskoristiti, komunikacija nikad neće biti produktivna.

Iskrenost može olakšati komunikaciju

"Imam samo minutu, na izlazu sam" može olakšati komunikaciju. Kad se prvi put vidimo, podsvijest nameće brojna pitanja poput tko je i što želi od vas. Ako je vrijeme ograničeno, sugovornik će se lakše koncentrirati na bitno.

Govor tijela

• Jako istaknute geste i dulje pauze u govoru odaju mogućeg prevaranta. 
• Samo sedam posto informacija koje sugovornik usvoji temelje se na verbalnoj komunikaciji. 
• Uvažavajte tuđe stavove i mišljenja jer to olakšava i poboljšava komunikaciju.