Ova zima u koju smo baš nekidan zakoračili u modnom svijetu je označena kao razdoblje krznene renesanse. Na svjetske modne piste krzno se vratilo na velika vrata kad su još na početku 2014. Domenico Dolce i Stefano Gabbana, Alexander McQueen, Prada, Louis Vuitton, Fendi, Tom Ford, Jean Paul Gaultier... u svojim kolekcijama predstavili nove kreacije od pravih pravcatih krznenih komada, piše Slobodna Dalmacija

To je značilo da će se trgovina krznom nakon otprilike dva desetljeća ponovno razbuditi, što se u ožujku i potvrdilo na svjetskoj burzi u Helsinkiju. Mediji su tada pisali kako su dileri i dizajneri navodno kupili 11 milijuna krznenih koža, od toga oko dva milijuna od lisica i oko milijun komada različitog krzna nekih drugih životinja. Utržak na toj burzi u ožujku opisan je ovako: "prešišao je rekordne nivoe".

Observer je tada objavio izjavu Marka Oatena, izvršnog direktora International Fur Trade Federation, koji je kazao da je industrija krzna preživjela teško razdoblje, ali da je tome došao kraj.

- Najnovija tehnologija konačno može udovoljiti zahtjevima mlađih generacija koje krzno žele nositi drukčije nego što su to činile njihove bake - kazao je Oaten. Dodao je da mladost danas želi krzno kombinirano s drugim materijalima, stanjeno, ošišano ili divlje... i konačno obojeno i skrojeno onako kako pristaje novoj generaciji pomodaraca.

Tradicionalno skrojeno krzno ostalo je sada u ormarima baka, starih gospođa koje su ulagale u krzno i čuvale ga kao vrijednost za cijeli život, pa ako nasljednice budu imale sreće, i one će uživati u njegovoj ljepoti.

Naomi se predomislila

Ako ste se kojim slučajem prije dvadeset i više godina našli u nekom od talijanskih modnih centara netom nakon novogodišnjih praznika, kad bi kod njih počinjala velika sniženja, mogli ste vidjeti gospođe u godinama i skupim krznima kako na hladnoći satima stoje u redu ispred prodavaonica brendirane odjeće.

Zašto? Zato da bi kupile još jedan krzneni kaput koji je znao biti snižen s tri milijuna na milijun i pol tisuća lira. To se, naravno, odnosi na vrijeme u kojem euro još nije zavladao svim europskim zemljama, a industrija krzna nije obraćala pažnju na povremene ispade ljubitelja životinja.

Ali, posljednjih dvadesetak godina dogodile su se drastične promjene u odnosu prema krznu. Početkom devedesetih PETA (People for the Ethical Treatment of Animals), međunarodna organizacija koja se bori za prava životinja, izbacila je svoju najpoznatiju i tada najupečatljiviju parolu: "I'd rather go naked than wear fur".

Bila je to kampanja koja je privukla čak i manekenku Naomi Cambell, a ona je 1994. samouvjerno stala uz PETA-u kao da sama poručuje da će radije biti gola nego na sebe staviti krzno. Petnaestak godina poslije Naomi je postala zaštitno lice krznarskog brenda.

PETA-u su u početku podržavale još neke poznate osobe koje su im pak s prvom prilikom okrenule leđa, a jedna od takvih je bila i manekenka Cindy Crawford.

Devedesetih je vlada Tonyja Blaira potpisala zakon kojim su u Velikoj Britaniji bile zabranjene farme za uzgoj životinja radi krzna u modne svrhe, ali premijerova supruga Cherie se već 2003. fotografirala u kaputu izrađenom od zečjeg krzna.

'Najokrutnije odjevene'

No, sjetimo se da je bilo i drukčijih primjera kao što je slučaj s glumicom Brigitte Bardot koja je s godinama promijenila odnos prema krznenim kaputima. U vrijeme najslavnijih dana rado je nosila sve vrste krzna, pa čak i leopardovo, ali u svojoj zreloj dobi je upravo ona svijetu otvorila oči o tome kako se dobiva krzno od tuljana. "Brižitka" nam je slomila srca s pričom o bijelim tuljanovim bebama nad kojima se "naživo" počini pravi pokolj prije negoli njihova koža postane skupi komad odjeće.

PETA-ine akcije su s vremenom ipak probudile svijest modnih dizajnera, a industrija tkanina širom svijeta je iskoristila sve tehnološke mogućnosti za proizvodnju umjetnog krzna, pa je pravo krzno nekako postalo nepopularno u modi. Ispisivale su se čak i liste neprijatelja životinja, odnosno onih koji i dalje nose krzno, pa čak i kod nas je Udruga "Prijatelji životinja" 2012. objavila listu "najokrutnije odjevenih" na kojoj su bili redom Katarina Rautek, Marko Grubnić, Maja Šuput, Indira Vladić i Vlatka Pokos.

Izumrli i krznari

- Proizvodnja krzna je u stalnom opadanju, kao i potražnja za njim, sukladno sa zakonskom zabranom u Hrvatskoj gdje je Zakonom o zaštiti životinja od 1. siječnja 2007. godine zabranjen uzgoj životinja za krzno, s prijelaznim razdobljem od deset godina - objašnjava Luka Oman iz Udruge "Prijatelji životinja" koja već godinama provodi brojne kampanje poput "Za Hrvatsku bez krzna'' ili ''Moda može bez krzna, životinje ne'' u kojima su ih poduprli brojni hrvatski dizajneri.

Kako su se nizale aktivnosti u nas i u svijetu, nakon Zakona o zaštiti životinja, a valjda i zbog činjenice da je društvo osiromašilo zadnjih ekonomski turbulentnih godina, osjetilo se to i u broju pravih krznara u nas.

Boris Truper, tajnik Udruženja obrtnika Zagreba, kazao nam je kako u metropli danas radi pet, eventualno šest krznara obrtnika.

U Udruženju obrtnika Splita ostali su začuđeni na upit o krznarima, a ljubazna mlada sugovornica nam je na telefon kazala kako upravo "googla" i ne može naći ni jednog splitskog krznara. Nitko nema arhivu o tome koliko je nekad bilo krznara, ali prema nekim podacima, u Zagrebu je 1945. radilo 43 krznara, a devedesete tek desetak. Tako stvari stoje ako govorimo o krznarskom obrtu, ali ne i o trgovcima krznom. Njih ima.