Smeta vam u kući, želite natrag prostor koji vam je okupirao, ne želite da susjedi pomisle da slavite "srpski" Božić, dosadio vam je - razlozi su to zbog kojeg Zadrani i stanovnici zadarskog kraja do 6. siječnja iznose božićna drvca iz svojih domova, piše Narodni list

Kad bi se držali tradicije drvce bi držali sve do 15. siječnja i svetkovine svete Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije, koja se svetici za zaštitu zahvaljuje tako što sve do njenog blagdana čuva ukrašena drvca. Zadarska nadbiskupija jedna je od rijetkih s takvom praksom u Hrvatskoj i svijetu. Nađu se tek poneki primjeri župa sa sličnom tradicijom. U zapadnim zemljama drvca se iz domova izbacuju već na prvi dan Nove godine.

Zeleni otpad

No ipak većina stanovnika svoja će drvca iz kuće iznositi oko 5 i 6. siječnja. Da je to realno stanje na terenu, najbolje znaju u zadarskoj Čistoći jer su upravo oni ti koji brinu o tad bivšim božićnim drvcima.

"Zbrinjavanje odbačenih drvaca bit će i ove sezone standardno kao i svake godine do sada. Naše će ekipe kružiti gradom u popodnevnim satima i kupiti odbačena drvca. Građani su već naučili da drvca ostavljaju pokraj naših kontejnera od 1100 litara za komunalni otpad." - objašnjava Dragan Maračić, tehnički direktor Čistoće Zadar.

Nakon što zadarski čuvari čistoće javnih površine pokupe drvca, ona će završiti na deponiju. "Na odlagalištu u Diklu imamo posebno uređenu površinu na koju odlažemo drvca. Ona je namijenjena odlaganju zelenog otpada, pa tu i gradska tvrtka Nasadi svakodnevno dovozi svoj zeleni otpad." - ističe Maračić.

Zeleni otpad, pa tako i drvca na odlagalište u Diklu mogu dovesti i građani.

Zadar još uvijek nema gradsku kompostanu, kao što je to je to slučaju većim gradovima i u zapadnoeuropskim zemljama. Suha božićna drvca u pojedinim se gradovima čak koriste i kao energent u toplanama. No zadarska će ipak završiti na deponiju, gdje će biti prepuštena prirodnoj razgradnji.

50 milijuna kuna

Gradska tvrtka već je spremna za prikupljanje odbačenih drvaca, koja će premda danas još uvijek kite naš dom, sutra završiti odbačena.

"S prvim danima Nove godine mi ćemo biti spremni za odvoženje drvaca, ali ćemo u prikupljanje krenuti tek kad nam jave naše ekipe s terene o odbačenim drvcima. Bitno je samo da građani drvca odlažu u jutarnjim satima, da ne stoje vani preko noći, jer u ovo vrijeme imamo dosta zapaljenja, pa da ne bi bilo većih posljedica. Do sada nam je već izgorjelo više do pet kontejnera, no bilo je i gorih godina." - upozorava Maračić. Prošle godine Čistoća je prikupila oko 900 drvaca, koliko će ih biti ove godine teško je reći.

"Vidjet ćemo što će biti - je li kriza napravila svoje pa građani sve manje kupuju živa drvca koja zatim bacaju, već kupuju umjetne koje mogu godinama koristiti, ili je pak porasla ekološka svijest pa se odlučuju na one zasađene u posudama koje mogu presaditi u vrt, znat ćemo već polovicom siječnja." - najavljuje Maračić.

A da je posao oko božićnih drvaca velik i unosan dokazuje činjenica da je sve veći broj preprodavača drvaca, ali i podatak kako se na božićna drvca u Hrvatskoj, potroši preko 50 milijuna kuna.

Umjetno ili pravo

Kupnja živog odsječenog drvca ekonomski i ekološki najgore je rješenje. S ekonomske strane, umjetno drvce je najbolje rješenje, jer ga možete koristiti godinama i nakon upotrebe rastaviti i odložiti u spremište do druge godine. No mnogi će za umjetno drvce reći da nema dušu, te da mu nedostaje onaj prepoznatljivi miris crnogorice.

Rješenje je tad prirodno drvce zasađeno u posudi. Tad imate živo drvce koje možete koristiti i nekoliko godina, samo ćete trebati vanjski prostor gdje ćete ga čuvati ostatak godine, ako živite u stanu to bi mogao biti problem. Isto tako, morate paziti da mu se ne ošteti izgled. Neki živa drvca nakon kićenja sade u vrt, što je odlično rješenje za sve one s okućnicom, ali često ta drvca nisu dugog vijeka jer nisu navikla na klimu, pogotovo u krajevima Dalmacije izloženima udarima bure ili juga.

Na selima je situacija drugačija nego u gradu, tek rijetki drvca odlažu kao otpad, većina sama kompostira ili koristi za ogrjev. Što ipak nije najbolje rješenje jer je takvo drvo puno masti i smole, te oštećuje peć i dimnjak i u atmosferu ispušta veću količinu štetnih plinova.