Istraživanje Hrvatske poštanske banke, u kojem je sudjelovalo 735 srednjoškolaca, pokazuje kako se srednjoškolci slažu da je novac važan, ali vjeruju da nije presudan za budućnost i sreću, pa njih polovica želi raditi posao koji voli bez obzira na visinu plaće.

 

Na pitanje koliko je novac važan 58 posto srednjoškolaca odgovara da je značajan, ali u životu nije od presudne važnosti, 35 posto njih kaže da je novac jako važan jer "pokreće svijet", a sedam posto smatra da novac nije važan nego su to vrijednosti poput ljubavi i zdravlja.

O visini prosječne plaće u Hrvatskoj 80 posto srednjoškolaca dalo je točan odgovor. Na pitanje imaju li roditelji dovoljno visoku plaću za potrebne troškove, njih 52 posto misli da je riječ o zadovoljavajućim primanjima, 35 posto navodi kako su prihodi obitelji nedovoljni, a 13 posto učenika ne zna odgovor.

Mjesečni džeparac do najviše 300 kuna ima pola srednjoškolaca, nešto manje ih ima od 300 do 600 kuna, a samo tri posto ispitanika odgovorilo je da raspolaže s više od 1000 kuna mjesečno.

Njih 60 posto planira početi zarađivati tek nakon fakulteta, 30 posto najavljuje to nakon srednje škole, a 10 posto ih ne razmišlja o poslu. Za posao koji ne vole, a imali bi visoku plaću, odlučilo bi se 32 posto ispitanika, a 18 posto ih je priznalo da o tome ne razmišlja.

Na stajališta mladih o financijama najviše utječe obitelj, tako 73 posto njih navodi da su im roditelji objasnili što znači štednja, no 15 posto učenika za štednju je prvi put čulo u školi.

Većina učenika misli pozitivno o štednji u bankama pozivajući se na iskustvo roditelja, ali 10 posto smatra da je bolje investirati izvan banaka, nekima je čuvanje novca "u čarapi" najsigurnije, dok petina njih ne zna je li štednja dobra te gdje i kako štedjeti.