Cerovačke špilje su 1961.g. zakonom zaštićene kao geološki spomenik prirode

Prekrasne i tajanstvene, skrivene od očiju javnosti, a opet u željnom iščekivanju slučajnih ili „namjernih" posjetitelja, Cerovačke špilje još su jedan dragulj prirode nedaleko Zadra kojeg svakako vrijedi posjetiti.

FOTOGALERIJA! Ovaj najveći spiljski kompleks u Hrvatskoj smjestio se 4 kilometra jugozapadno od Gračaca, uz sam rub Gračačkog krškog polja, na sjeveroistočnoj-istočnoj padini Crnopca (1403 m) koji se nalazi u južnom dijelu Parka prirode Velebit.

Velebit je veoma bogat speleološkim objektima, ali još uvijek nije dovoljno istražen. Na njemu se nalazi stotine dubokih jama (Lukina jama 1392 m, Puhaljka 318 m, Mamet 206 m) i spilja (npr. spilja Modrič, Manita peć, Jama vodarica, Vrtlina, itd.). No, najznačajnije i najpoznatije su ipak Cerovačke špilje

Sam Crnopac je prebogat površinskim ali i podzemnim krškim fenomenima, od kojih su najpoznatije Cerovačke špilje (do  sada je istraženo preko 6 km kanala). No one su samo mali dio tog podzemnog svijeta. Speleolozi smatraju da se cijeli taj kompleks najvjerojatnije negdje i spaja.

Hrvatski su speleolozi na prostoru Crnopca pronašli i istražili više od 150 špilja i jama. Među najznačajnijima (osim spomenutih Cerovačkih špilja) su jame Munižaba (dubina -437 m, duljina 7295 m, tlocrtna duljina 5993 m, nadmorska visina ulaza 915 m), Kita Gačešina (dubina -465 m, duljina 14484 m, tlocrtna duljina 11186 m, nadmorska visina ulaza 940 m), Burinka (dubina -290 m, nadmorska visina 1283 m), Michelangelo (dubina -274 m, nadmorska visina 1283 m) itd. u vršnom dijelu Crnopca te špilje Kusa II (duljina 3010 m), Čude (duljina 1101 m), Čavle (duljina 591 m) itd. u dolini Zrmanje i njenih pritoka.

Kako ste mogli primijetiti, imena nekih špilja i jama su dosta indikativna. U biti, speleolog koji istraži određenu špilju ili jamu ima joj pravo dati i naziv. U svakom slučaju, speleolozi su dokazali da imaju dosta mašte i da su poprilično duhoviti

Sve navedene jame i špilje međusobno su udaljene od 300 do 500 metara i samo je pitanje vremena kada će se spojiti i postati najveći špiljski sustav na svijetu. Nije ni čudo da je Crnopac prozvan  švicarskim sirom ili El Doradom za speleologe, kada usitinu jest pravo pravcato čudo prirode...

No vratimo se mi na Cerovačke špilje!

Nije na odmet naglasiti odmah na početku kako se temperatura unutar špilja tijekom cijele godine kreće od 5 do 7 °C, stoga - ako vam dojade ove paklene vrućina i sparine, špilje su idealno odredište za izlet i bijeg s „uzavrelog" asfalta. No, svakako ponesite toplu odjeću jer obilazak zna potrajati i do 3 sata (ukoliko obilazite obje špilje). Svaka špilja obilazi se oko 1 sat i 15 minuta stoga je dobro biti toplo obučen.

Kako doći do njih?

Mi smo se odlučili za varijantu Zadar - Obrovac - Gračac - Cerovačke špilje. Dakle, iz Zadra krenete magistralnom cestom preko Obrovca pa sve do Gračaca. Potom nastavljate dalje cestom prema Otriću, i nakon nekoliko kilometara ugledat ćete putokaz za skretanje za Cerovačke špilje. Trebat će vam otprilike 1 sat.

Što se tiče posjeta, dok traje ljetna sezona, za posjete u 10 sati i u 17.30 sati treba se okupiti minimalno 6 osoba, dok su garantirani obilasci, bez obzira na broj osoba, oni u 11 30, 13, 14.30 i 16 sati u špilju (stoga su vam oni i sigurniji, radije se ravnajte po njima). Možda je najbolje poslati upit. Više saznajte OVDJE

Tri speleološka objekta čine Cerovačke špilje: Gornja Cerovačka, Srednja Cerovačka i Donja Cerovačka špilja. No, samo su Donja i Gornja uređene za posjet turista, točnije prvih 700 m Donje i Gornje špilje, što je sasvim dovoljno za fascinantno upoznavanje špiljskog svijeta...

Od samog parkinga (selo Kesići) do ulaska u Cerovačke špilje, točnije Donju špilju koju smo ovog puta posjetili, čeka vas 15-tak minuta strmije ali kratke turističke staze, kroz šumu i ugodan hlad. Ukoliko nastavljate prema Gornjoj špilji, očekuju vas još i strme kamene stepenice pa se pripremite na još dodatnih 15-tak minuta uspona.

Cijelo vrijeme s vama je i vaš vodič koji vas upoznaje sa zanimljivim informacijama o nastanku i otkriću Cerovačkih špilja.

Zbog jedinstvene prirodne ljepote i brojnih nalaza iz davne prošlosti, Cerovačke špilje su 1961.g. zakonom zaštićene kao geološki spomenik prirode. Spadaju među najznačajnije turističke špilje u Hrvatskoj, a ujedno su to naše najveće turistički uređene špilje.

Gornja Cerovačka špilja bila je poznata lokalnom stanovništvu kao Kesića špilja ili Špilja u litici Kesića, a Donja je otkrivena prilikom trasiranja ličke željezničke pruge 1913. godine koja se koristi i dan danas. Ime su dobile po željezničkoj postaji Cerovac. Za početak njihovog istraživanja najzaslužniji je tadašnji nadzorni inženjer Nikola Turkalj, koji je dao ulaze zaštiti vratima, samim time, bio je prvi koji se zalagao da se ovaj cijeli kompleks zaštiti i očuva. Stoga se nazivaju i Turkaljeve špilje.

Uređenje špilja za turistički obilazak započelo je 1951., a električna rasvjeta uvedena je 1977. godine. Tijekom Domovinskog rata, rasvjeta i putevi su bili zapušteni, a dijelom i uništeni. Privatni koncesionar uređuje i ponovno otvara špilje za posjet turista 1998. godine, a danas špiljama upravlja Javna ustanova Park prirode Velebit.

Gornja Cerovačka špilja se nalazi iznad željezničke pruge. Duljina istraženih kanala iznosi 1290 metara. Poznata je po značajnim nalazištima kostiju špiljskog medvjeda, ali i paleoantropoloških i paleolitskih nalazima (ljudska kost, koštani šiljci). Srednja Cerovačka špilja se nalazi u usjeku željezničke pruge između Gornje i Donje Cerovačke špilje i nije otvorena za javnost.

Donja Cerovačka špilja

Donja Cerovačka špilja, koju smo posjetili, se nalazi oko 15 m ispod željezničke pruge. Duljina svih kanala u Donjoj Cerovačkoj špilji je više od 3000 m, a u tijeku su daljnja speleološka istraživanja i snimanja. Nalazi se na nadmorskoj visini od 624 metara.

Po ulasku u špilju ostat ćete zapanjeni ljepotom morfologije špilje koja se mijenja u splet kanala i dvorana te brojnim sigastim tvorevinama (speleothemima) poput stalaktita, stalagmita, stupova, zavjesa, saljeva, kaskada, pizolita (špiljskih bisera), ali i neobičnim i rijetkim ekscentričnim speleothemima, koji će se neprestano „stvarati" ispred vas. Špilja je značajna i po glavnom nalazištu ostataka špiljskog medvjeda tzv. Medvjeđoj dvorani. Tako se i dan danas mogu vidjeti tragovi „brušenja" medvjeda na stijenama nastale njihovim kretanjem uz stijenke špilja. Arheološki artefakti (ulomci keramike, kovinski, koštani i kameni nalazi) pokazuju da je Donja Cerovačka špilja bila korištena još od srednjeg brončanog doba (1400-1200 pr.Kr.). Više o špiljama i cijelom prostoru Crnopca pročitajte OVDJE

Čitava unutrašnjost Donje špilje ispunjena je bisernim kapnicima. Put vodi iz dvorane u dvoranu između kapnika raznih boja, koji bliješte i presijavaju se i nemoguće je pogledom obuhvatiti ljepotu koja mami sa svih strana i iz svakog ugla. Uživat ćete u pogledu na razne varijacije i oblike stalaktita i stalagmita.

Voda svojim konstantnim kapanjem nastavlja tisućama godina star proces gradnje siga. Zato je iznimno važno da se stupajući špiljom ponašamo s poštovanjem prema istoj i ne diramo njene ukrase. Jer samo jednim nepromišljenim pokretom ruke prekinut ćemo proces koji traje desetljećima. Za stvaranje samo jednog milimetra potrebno je od 10 pa čak do 130 godina!

Osim blještavih zavjesa, svijeća, kaskada, kamenih svatova, Djeda Mraza, koraloida, saljeva, morskih pasa, mački, slova, vodopada,... samo je vaša vlastita mašta granica svega onoga što ćete oš uspjeti vidjeti šetajući kroz špilju. Nemirne vodene kapljice svojom su stvaralačkom čarolijom duboko u unutrašnjosti zemlje oblikovale mnogo toga što ljudska mašta stvara isključivo u bajkama.

Posebno nas je dojmila ogromna špiljska prostorija koja se u jednom trenutku otvorila pred nama, nazvana „katedrala" jer ukrasima podsjeća upravo na nju. Krase je špiljski ukrasi poput zavjesa, orgulja, statue sveca, ... Tu je i predivan šareni slap - točnije saljev, koji je nastao spajanjem kalcita i minerala i njihovim zajedničkim slijevanjem. Raznobojnost ovog slapa ovisi od supstanci koje su, rastvorene u vodi, prolazile s površine u špilju. Crvenosmeđa boja dolazi od oksida željeza, sivocrna od manganovih oksida, a od kalcij-karbonata dobila se krem ili bijela boja. Na sve to je utjecala i temperatura, vlaga i tlak.

Tzv. "katedrala", podzemna špiljska prostorija

Zaista je premalo prostora za napisati cjelokupne dojmove i zanimljivosti koje vas čekaju u Cerovačkim špiljama. Zato je naša preporuka da svakako prvi slobodan trenutak iskoristite i posjetite ovaj jedinstveni geološki spomenik prirode....

U planu je obnova Cerovačkih špilja

Od Mile Milkovića, projekt menadžera koji u sklopu PP Velebit radi upravo na projektu razvitka Cerovačkih špilja, saznajemo kako je u planu kompletna rekonstrukcija i revitalizacija tog područja. U planu je od nekadašnjeg motela izgraditi prezentacijski centar sa znanstveno istraživačkom komponentom, potom uređenje prijemnog dijela, staza, pa i samih špilja. Trenutno se radi projektna osnova, a do sljedeće godine moglo bi se početi s realizacijom, kaže nam Mile. U projektu sudjeluje PP Velebit koji je nositelj projekta, a Zadarska županija, Natura Iadera, Općina Gračac i Speleološki Savez grada Zagreba su partneri projekta.

No, unatoč velikom potencijalu i značaju Cerovačkih špilja i gračačkog područja, ovaj kraj je jako malo, gotovo nikako, promoviran, dodaje Mile. "Cerovačke špilje bi svakako mogle podignuti značaj ovog kraja samo da se u njih uloži i da im se prida više pažnje jer one svojim prirodno-kulturnim značajem to svakako i zaslužuju."

Problem je i radne snage, dodaje. Jako nam se malo ljudi javlja iz Gračaca, i ostatka županije i zemlje. Ne znam koji su razlozi, ali zaista razočaravajuće. Vodiči su nam veliki problem, jako ih teško nalazimo. No, uzdamo se u ovaj projekt te se nadamo da će s njime zaživjeti i cijeli kraj te da posjetitelji ovdje neće više dolaziti samo slučajno, već s namjerom da dožive ovaj uistinu jedinstven paleontološki, arheološki i biospeleološki lokalitet."