Sjedeći nedavno u jednom kafiću načula sam dvije osobe kako pričaju za stolom iza mene. Jedna je pričala o tome kako je pod ogromnim stresom na poslu. Svaki dan dobiva nove odgovornosti i zadatke, a rokovi izvršenja su sve kraći i kraći. Završila je govor s riječima: "Ja samo želim biti sretna."

Mislim da se u današnje vrijeme puno ljudi slično osjeća. Na poslu nam je oduvijek bilo teško, no sve češće naši poslodavci od nas traže puno više za manje novca. A i manje je zaposlenih dok se obujam posla povećao. U globalnim kompanijama može se činiti kao da radni dan nikada ne prestaje, jer posla uvijek ima negdje.

Dakle, ako nas stres čini očajnima, onda će nas manje stresa usrećiti, zar ne? To nije baš točno. Ispada da se riješiti stresa i prijeći u stanje sreće nije baš tako lako. Kako bismo razumjeli zašto, važno je saznati više o ovim emocijama.

Emocije se javljaju iz interpretacije osjećaja koje doživljavamo. Postoje tri ključne dimenzije emocija koje moramo raspoznati: valencije, uzbuđenja i motivacije. Valencija se odnosi na to je li osjećaj pozitivan ili negativan. Stres je očito negativan, a sreća pozitivna. Uzbuđenje je snaga osjećaja. Zamislite, recimo, uzbuđenje nasuprot dosade. Stres je često emocija niskog uzbuđenja, iako ponekad može postati i prilično snažna. Sreća je, generalno, također emocija niskog uzbuđenja, iako može biti momenata velike radosti.

Motivacija se odnosi na određeni motivacijski sistem, koji je aktivan. Imamo dva motivacijska sistema. Sistem pristupa postaje aktivan kada postoji nešto što želimo postići ili imati. Sistem izbjegavanja je aktivan kada postoje potencijalne negativne posljedice koje pokušavamo spriječiti. Osjećamo stres kada je sistem izbjegavanja aktivan. Na poslu, odgovornosti i rokovi predstavljaju negativne posljedice koje pokušavamo izbjeći, pa oni aktiviraju sistem izbjegavanja. Kada smo zabrinuti da nećemo uspješno izbjeći problem, tada doživljavamo negativnu emociju. Što su veće i značajnije posljedice, to je jača emocija i više su razine stresa.

Sreća se razlikuje od stresa na dva ključna načina. Prvo, sreća uključuje aktiviranje sistema pristupa. I drugo, to je pozitivan osjećaj, a  ne negativan. Sreća, dakle, nije odsustvo stresa. Već se nalazi dvije dimenzije dalje.

To znači sljedeće: ako želite stres pretvoriti u sreću, morate napraviti dva (često veoma velika) koraka. Kao prvo morate prestati izbjegavati negativne ishode (odnosno zanemariti sistem izbjegavanja) i početi pokušavati ostvarivati pozitivne (aktivirati sistem pristupa). Tada trebate "ganjati" svoje pozitivne ciljeve sve dok ne uspijete. U tome leži prava sreća.

Morate promijeniti perspektivu i navike, i prestati živjeti od krize do krize, ako želite pronaći sreću. Onda provedite neko vrijeme razmišljajući o većim i daljim ciljevima koje želite postići na poslu (da postanete važniji u svojoj firmi, ili da zaslužite povišicu ili promaknuće). Fokusirajte se na pozitivne puteve do tog cilja, kao i na željene moguće ishode svojih želja i krenite u njihovo osvajanje!