Pregled tradicionalne trpeze
Evo kako se jelo po regijama prije sto godina
Mediji ovih dana prenose važna upozorenja nutricionista građanima da ne jedu previše i tako sačuvaju zdravlje, a prije stotinu godinu Hrvati su jedva čekali Božić da se pristojno najedu
Znanstveni časopis "Collegium antropologicum" potvrđuje to u
jednom od svojih brojeva, donoseći pregled tradicionalne prehrane
u hrvatskim regijama na temelju starih monografija i radova
objavljenih u Akademijinu serijalu „Zbornik za narodni život i
običaje južnih Slavena“, za koji je Antun Radić sastavio upitnik
1897. godine.
Glavno obilježje prehrane u ruralnim područjima na početku 20.
stoljeća bila je jednostavnost, ali je svaka regija imala svoje
specifičnosti, koje su ovisile o geografskim i ekonomskim
uvjetima, dominantnom obliku poljoprivrede te regionalnima
običajima i tradiciji, pišu autorice s Instituta za antropologiju
Marijana Briški i Morana Jarec.
Puno pure i variva, mesa malo, šećera skoro nimalo
Glavne karakteristike prehrane u Slavoniji i
Baranji bili su svinjski mesni proizvodi kao što su
kobasice, kulen, čvarci, hladetina (aspik), te varivo poznato pod
nazivom čorba. U svakodnevnu prehranu spadao je gulaš - od graha,
mrkve, kiselog kupusa ili repe. Gulašu bi ponekad dodali i sušeno
meso ili tjesteninu, te bi ga obično začinili paprikom. Također,
Slavonci i Baranjci su jeli razne kolače s makom, sjemenkama,
orasima, sirom, marmeladom od šljiva, itd.
U središnjoj Hrvatskoj hrana je bila slična kao u
Slavoniji i Baranji. Za doručak su često jeli žgance ili puru,
kiseli kupus i gustu juhu. Puno su jeli svinjetinu i meso peradi,
te razna variva koja su radili od korabe, mrkve, krumpira,
mahuna, slatke repe, kiselog zelja, itd. Ondje su seljaci uvijek
jeli obilnije: sir i više mesa, te pili vino i rakiju. U selima u
blizini rijeka, konzumirali su često više ribe.
U Istri su tipična jela bili žganci s kavom, pržena
jaja tj. fritaje, te razna variva, odnosno „maneštre“. Meso su
jeli samo za blagdane ili fešte, a izvan tih dana meso su jeli
uglavnom samo radnici koji su naporno radili.
U Lici su često konzumirali mliječne proizvode, a
najvažniji sastojci jela bili su krumpir, grah i kupus. Mliječni
proizvodi, beskvasni kruh, juhe od mahunarki, kupus, divlje
bilje, kozje meso i janjetina bila su karakteristični za Liku,
ali i za dalmatinsko zaleđe.
U Dalmaciji i na istočnim jadranskim otocima seljaci su
jeli palentu. Također, jeli su puno ribe, soljene, pržene ili s
varivima. Pečeni kruh, karakterističan za to područje, zvao se
baškot. Svakodnevna prehrana sadržavala je mnogo povrća, poput
blitve, kupusa ili raštike, kojem su dodavali maslinovo
ulje.
Zdravlje ili kazna?
Kada su nabrojali jela koja su konzumirana u određenoj regiji,
zbornici često nisu napominjali koliko se nešto često jelo. Tako,
iz povećih popisa mesnih jela i kolača koji ondje postoje, moglo
bi se pretpostaviti da su šećer i meso seljaci konzumirali svaki
dan, napominju autorice članka.
Međutim, prehrana u ruralnim područjima svakako nije sadržavala
tako mnogo šećera i mesa, za što postoje razni gospodarski i
praktični razlozi: gospodarske mogućnosti seljaka, nedostatak
električne energije, a time i nemogućnosti očuvanja svježeg mesa
dulje vremena, nedostupnost šećera, itd.
Pitanje je što bi današnji nutricionisti danas rekli na
prehrambene mogućnosti Hrvata prije stotinu godinu. Pretilosti,
istina, nije bilo, ali seljaci zacijelo zbog toga nisu bili
sretni, jer su jedva čekali Božić, feštu ili proštenje da se
koliko-toliko najedu.
Vezane vijesti
-
Pretposljednji je vikend uoči Božića: gužve su u trgovinama, troši se na sve strane. Procjene govore da će se na darove i blagdanski stol u Hrvatskoj ove godine potrošiti oko 12 i pol milijardi kuna, što je pola milijarde više nego lani.
-
Pravoslavni vjernici diljem svijeta slave Božić! U zagrebačkom hramu Preobraženja Gospodnjeg zagrebačko-ljubljanski mitropolit Porfirije sinoć je održao bogoslužje
-
Mir Božji, Hristos se rodi!“, stoji u čestitki premijera Plenkovića.
-
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić tradicionalno je predvodio svečano misno slavlje. Pozvao je vjernike na nesebičnost i zajedništvo, te je naglasio kako u hrvatskom društvu trebaju istinski susreti
Izdvojeno
-
Hrvatski košarkaški reprezentativac Mario Hezonja, kojeg je u srijedu Euroliga kaznila s 8.000 eura zbog "nepoštivanja sudaca", odgovorio je da je ta organizacija hrabra kada treba kažnjavati, a da istovremeno odbija rješavati ozbiljne probleme u europskoj košarci.
-
Kakvo nas vrijeme očekuje danas i sutra u Dalmaciji?
-
Plesni odjel Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar poziva vas na predstavu Na krilima baštine, koja će se održati 12. prosinca 2024. godine u 19 sati na pozornici HNK Zadar.
-
U župnoj dvorani župe sv. Anselma u Ninu predstavljena je monografija „Ecclesia Nonensis - O prošlosti Ninske biskupije“ urednika izv. prof. dr. sc. Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru.
Reci što misliš!