Često smo u životu sputani strahovima, tjeskobama, lošim životnim navikama ili se ne možemo pomiriti s raznim gubicima voljenih osoba, što s vremenom počinje utjecati na našu svakodnevicu.

Jedan od vodećih hipnoterapeuta i jedini certificirani regresoterapeut (TNI) Michael Newton Instituta u Hrvatskoj je Dražen Radaković koji godinama liječi pacijente suočene s ovakvim i sličnim problemima.

Hipnoterapija ga je privukla još tijekom pohađanja Međunarodne škole kibernetske psihoterapije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu na kojoj je stekao svoje prvo zvanje psihoterapeuta.

'Fasciniralo me je to koliki spremnik životne realnosti ustvari nosi podsvijest. Koliko je fizički svijet samo manifestacija programa i uvjerenja koje nosimo iz nje', prisjetio se Dražen Radaković kako je započelo njegovo zanimanje za hipnozu.

U Hrvatskoj još uvijek postoji dosta skeptika koji na hipnoterapeute gledaju kao na šarlatane ili vjeruju kako će ih oni natjerati da rade nešto što ne žele, odnosno ne znaju koja je uopće uloga terapije hipnozom.

Što je hipnoza i kako djeluje hipnoterapija?

Hipnoza je prolazno stanje promijenjene svijesti i pažnje u subjekta, to je stanje koje može prouzročiti druga osoba, a u kojem različiti fenomeni izgledaju spontani ili su odgovor na verbalne ili druge stimulanse, pri čemu se ti fenomeni mogu izraziti i na planu psihičkog i na planu somatskog stanja subjekta.

Drugim riječima, hipnoza je u biti veza između svjesnog i podsvjesnog dijela uma i mogla bi se usporediti s onim stanjem neposredno nakon buđenja ili neposredno prije sna. Kad ste u hipnozi, mogli biste reći da ste u stanju odvojenosti, tj. svjesni ste sebe, okoline i događaja oko sebe, ali jednostavno ne želite sudjelovati u njima.

Česta je tehnika hipnoterapije hipnotična regresija koja pacijenta vraća na prethodne situacije, događaje ili traume kako bi se na emocionalnoj razini ponovno proživjelo upravo ono što je taj strah potaknulo.

Hipnoterapeut vas pritom često vraća u vašu prošlost, vrlo često u djetinjstvo gdje zbog određene traume najčešće i započinje neka fobija. Susret sa samim sobom zna biti vrlo emotivan, kao i sama seansa tijekom koje ste ponovno suočeni s najvećim strahom ili teškom situacijom.

'S klijentom radim klasičnu hipnotsku indukciju. Tu ima elemenata sugestije, dodira, fiksacije, nekih drugih oblika produbljivanja ako treba, odbrojavanja… Osoba se osjeća duboko relaksirano i lakše se probija senzor svjesnog uma. To je kao stanje nekakvog polusna. Sve registrira oko sebe, ali ne može sudjelovati', objasnio je za tportal Dražen Radaković koji je napisao i knjigu naslova 'Hipnoza za svakodnevnu primjenu'.

Hipnozu struka dijeli na tri nivoa: laku, srednju i duboku hipnozu. Svakom pacijentu potrebna je drugačija dubina hipnoze pri kojoj će postići rezultate.

'Možemo napraviti koliko god hoćemo potpodjela unutar ove tri, ali neovisno u kojoj se klijent nađe, uspješnost terapije neće ovisiti o dubini transa. Ponekad klijent koji je imao jako plitko stanje napravi čuda sa sobom, u smislu željene promjene, a ponekad onaj s najdubljim stanjem napravi puno manje. Uostalom, dubina stanja nije nepromjenjiva. S malo vježbe svatko može dosezati duboko stanje, ako ga nema odmah', objasnio je Radaković.

Pacijent treba htjeti oporavak

Da bi terapija bila uspješna, pacijent treba uistinu željeti oporavak. Česti su slučajevi kada je pacijent na hipnoterapiju nagovaran ili prisiljen od obitelji i bližnjih. Takva osoba vjerojatno neće reagirati na terapiju jer sama ne osjeća potrebu za izlječenjem, zbog čega Dražen Radaković takve slučajeve ne prihvaća jer, kako kaže, 'terapeut ne može nikog voditi ako ovaj to ne prati i ne želi'.

'Iznenadit ćete se da nisu najteži slučajevi oni koji su imali najveće traume, već oni koji s traumama na neki način manipuliraju i ne daju ih. Najviše me troše ljudi kojima silno želim pomoći, a ništa ne daju od sebe. Pritom ne mislim samo u stanju hipnoze, već općenito, usudio bih se reći, u životu. Tada se jako iscrpim, a neke seanse koje imaju gotovo egzorcistične elemente zbog velikog otpuštanja emocija me uopće ne istroše, već se poslije njih i ja osjećam odlično', objašnjava nam hipnoterapeut Radaković.

Zbog čega se ljudi odlučuju na hipnoterapiju?

Mnogi od nas imaju usađen strah od nečega, bilo visine, skučenog prostora, kukaca ili izlaganja u javnosti. Mnogi se suoče s traumatičnim događajima koji im se urežu u sjećanje i onemogućuju im normalno funkcioniranje zbog čega se povuku u sebe, postanu depresivni ili bijesni na svijet. Neki od njih ne mogu prebroditi sve te probleme sami, izbjegavaju pričati o svojim traumama s psihijatrom ili im on ne može pomoći.

U tom slučaju, mnogi od njih odlučuju isprobati hipnoterapiju u kojoj, uz pomoć hipnoze, mijenjaju svoju podsvijest. Primjerice, osjećate li snažnu potrebu da zapalite cigaretu uz kavu, hipnozom možete izmijeniti svoju podsvijest koja vam govori da zapalite u trenutku kad krenete piti kavu. Potvrđeno je da takvo stanje pruža velik broj izvora koji se ne mogu crpiti u potpuno svjesnome stanju, odnosno dok je čovjek budan i posve prisutan.

'Klijenti me najčešće posjećuju zbog ovisnosti o pušenju, prekomjerne težine, fobija svih vrsta, nesanice, nedostatka samopouzdanja, napetosti, tjeskoba, žalovanja, glavobolja, impotencije… Dosta često mladi menadžeri s velikim odgovornostima dolaze za razbijanje trema pri prezentacijama. Dosta je ovisnika o pornografiji. Jako je puno incesta, silovanih žena... Ima svačega uistinu', ispričao nam Dražen Radaković te dodao kako ga uvijek 'iznenadi kakve sve strahove ljudski um može usaditi u dušu poput straha od frizera, straha od onih bakrenih ili kakvih već cijevi u šoping-centru za koje ne znate i da postoje ili recimo straha od golubova'.