Postali smo nacija koja se hrani u pekarama

Hit knjiga „Istine i laži o hrani" autorice Anite Šupe i gostovanje ove najpoznatije hrvatske nutricionistkinje u Biogradu na Moru, u četvrtak 5. svibnja pobudilo je nezapamćeno veliki interes ne samo u ovom gradu, već su posjetitelji na adresu Gradske knjižnice Biograd pristizali sa svih strana i iz drugih sredina, primjerice Paga, Zadra, Pakoštana, Pirovca, Šibenika, Splita itd.

Ionako mala prostorija knjižnice postala je pretijesna za sve one koji su došli poslušati autoricu, predstavljanje spomenute knjige, teme koje knjiga obrađuje, odgovore na neka svoja, unaprijed smišljena pitanja, na koja je autorica spremno odgovarala. Kupiti su knjigu mogli po promotivnim cijenamate uz to dobiti autoričin potpis, kao i neka druga popularna izdanja njene izdavačke kuće „Tragos".

Nutricionistica iz Šibenika, diplomirala je na Geteborškom sveučilištu u Švedskoj gdje je živjela 10 godina, a danas djeluje kao domaći autor, predavač, savjetnik za prehranu i izdavač. Za razliku od većine nutricionista ona ne propagira službeno prihvaćene stavove i prehrambene smjernice, jer smatra da su one znanstveno neosnovane, odnosno da su rezultat loše provedenih istraživanja i iznad svega komercijalnih interesa.

Uz knjigu „Istine i laži o hrani" objavila je i prvu hrvatsku LCHF kuharicu te vodi blog o zdravoj prehrani. Promovirajući izvornu Paleo-LCHF prehranu  uspjela je pokrenuti pravu malu prehrambenu revoluciju!I dok je Jelka Sipina, ravnateljica knjižnice i sama zatečena brojnošću posjetitelja započela uvodnim predstavljanjem gošće, nimalo strpljivo ili učtivo prekinuo je ženski glas iz publike: „Oprostite, možete li pustiti gospođu da govori?". Potom je Anita Šupe započela svoje izlaganjepojasnivši svoje zanimanje za prehranu koje je poteklo ponajprije zbog njenih vlastitih zdravstvenih tegoba.

„Postoji medicinski paradoks prema kojem - usprkos napretku znanosti, medicine i farmaciji mi ipak nismo zdraviji. Nikada u povijesti nije bilo toliko kroničnih bolesti, iako se na tržištu stalno pojavljuju neki novi lijekovi i njihova potrošnja neprestano raste.

Sve je više probavnih tegoba i crijevnih bolesti, alergija i intolerancije hrane, debljine i dijabetesa, srčano-žilnih bolesti i raka,dok  autoimune bolesti poprimaju razmjere epidemije. Mnogi koji nisu ozbiljno bolesni kronično se osjećaju loše i pate od različitih tegoba koje im narušavaju kvalitetu života: nadutost, težina i bolovi u trbuhu, neuredna stolica, kronični umor, nesanica, loš ten, višak kilograma i dr.

Sve je više onih koji polako uviđaju da između prehrambenih smjernica, medijske propagande, procesuirane industrijske hrane i lijekova s jedne, te epidemije debljine i kroničnih bolesti s druge strane, zapravo postoji uzročno-posljedična veza.", započela je Šuše dodavši da je njen cilj između ostalih podijeliti najnovija saznanja o utjecaju prehrane na zdravlje.

Istakla je prednost izvorne tradicionalne prehrane, koja postoji od pamtivjeka, u odnosu na današnju, industrijsku, gdje su  posebno opasne one namirnice koje svi mi inače pretjerano konzumiramo, kao što su šećer i njegove jeftine zamjene poput glukozno-fruktoznog sirupa, zatim pšenično brašno, rafinirana biljna ulja i hidrogenizirane masti, uz mnogobrojne kemijske aditive.

Prema svemu sudeći, Alzheimerova bolest, demencija, dijabetes i mnoge druge bolesti javljaju se upravo zbog te naše prehrane, a neki od okidača za navedene bolesti su rafinirani šećeri i pšenično brašno. „Šećer stvara ovisnost, šećer slabi slabi imunološki sustav.Dokazano je da šećer, brašno i sva ta hrana koja tako naglo diže i spušta šećer u krvi djeluje pogubno na mozak i u nekim kasnijim godinama pridonosi pojavi Alzheimerove bolesti. Danas se čak u novim studijama Alzheimerova bolest naziva „Dijabetes tip 3", jer se zna koliko je zapravo uloga šećera tu velika.", kazala je Anita Šupe.

Pritom je posebno istakla činjenicu kako se čovjek tijekom svog evolucijskog razvoja fiziološki nije prilagodio jedenju žitarica budući one sadrže neprirodno veliku količinu škroba, koju naše tijelo ne može metabolizirati bez posljedica, kao i neprobavljive proteine (gluten i druge proteine slične glutenu) koje naše tijelo ne prepoznaje kao hranu.

Postali smo nacija koja se hrani u pekarama, a količina unesenih ugljikohidrata baziranih na pekarskim proizvodima  iznimno loše utječe na našu probavu i mnoge boljke današnjice, upozorava nutricionistica. Kao dobro štivo na tu temu, navela je knjigu „Pšenični trbuh" autora Williama Davisa.

Osim pšenice, rafinirana i hidrogenizirana biljna ulja, od kojih se dobija i margarin, potrebno je zaobilaziti u širokom luku. U strahu od kolesterola, ljudi su prestali koristiti životinjske masnoće, a u LCHF prehrani se ističe prednost maslinovog i kokosovog ulja te svinjske masti i maslaca kao najzdravijih masnoća u pripremi hrane.

Nutricionistica preporuča jaja, pogotovo za doručak, pritom posebno žumanjak kao zdravu namirnicu, jer su u njemu svi vitamini, minerali i dobre masti koje su potrebne za funkcioniranje tijela. Upućuje na niz novih istraživanja koje potvrđuju da su smjernice o niskom unošenju masti u organizam bile pogrešne te mitove o štetnosti kolesterola za koji kaže kako zapravo i nije štetan.

Naprotiv, naše tijelo ga samo proizvodi i kolesterol je koristan jer izgrađuje staničnu stijenku, čisti i neutralizira toksine , štiti srce i mozak. Uz pravu izvornu hranu, prirodne masnoće i jaja, LCHF prehranu sačinjava riba, meso, povrće različitih boja, mliječni proizvodi, voće i orašasti plodovi. Osim šećera i škroba izbjegavaju se rafinirana i hidogenizirana biljna ulja i sve druge industrijske prerađevine prepune umjetnih dodataka i štetnih kemikalija.

Stoga je ovakav način prehrane najsličniji izvornoj prehrani naših predaka, koja je optimalna za očuvanje dobrog zdravlja i optimalne tjelesne težine. Nutricionistica je upozorila kako se ljudi danas najviše zamaraju kalorijama, no puno bitnije je zapitati se koliko je hrana koju jedemo bogata nutrijentima kojima hranimo tijelo i svaku stanicu, zahvaljujući kojima bolje funkcioniramo i imamo više energije.

Osim prve hrvatske LCHF kuharice, autorica je spomenula i preporučila još jedno zanimljivo štivo a riječ je o inspirativnom svjedočanstvu u knjizi „U šumi - Kako sam nadvladao autoimunu bolest uz pomoć Paleo prehrane i funkcionalne medicine" autora Denis Delogua, koji je navodno izliječio multiple sklerozu.

„Izbacimo industrijske prerađevine iz prehrane, kupujmo domaće i sezonske prehrambene proizvode, voće i povrće. Zapravo trebamo što više razgovarati o hrani i u doglednoj budućnosti ćemo stvoriti kritičnu masu koja više neće jesti ono što nije zdravo. Za nas revolucionare će proizvoditi više zdravih i nutritivno bogatih namirnica.", poručila je Anita Šupe za kraj ovog susreta.