Udomaćivanjem, psi su postali uvelike ovisni o nama. To je jasno. Istina, postoje psi čija psihofizička svojstva i dalje dozvoljavaju da žive neovisno o čovjeku, no velik broj domaćih pasa bez ljudi ne bi mogao preživjeti

Nobelovac Konrad Lorenz ustvrdio je svojedobno kako je pas domaća životinja koju je udomaćivanje najviše promijenilo dok je mačka ostala uvelike nepromijenjena u odnosu na divljeg pretka.

Doista, u seoskim domaćinstvima ali i urbanim sredinama mnoge mačke žive gotovo kao divlje, samostalno se uvelike skrbeći o sebi. Sa psima stvari podosta drukčije stoje, a pogotovo je tako sa psima ljubimcima. Dužni smo posve brinuti o njima i pružiti im adekvatan smještaj, skrb i aktivnost.

Temeljni element skrbi je hrana. Psi uz ljude žive tisućljećima i kroz to dugo razdoblje dijelili su s nama sudbinu ali i način prehrane. Primjerice, prije samo nekoliko desetaka godina i najsavjesniji kinolozi hranili su pse kuhanim mesom, goveđim grkljanima ili iznutricama uz dodatak žganaca, tjestenine i povrća dok su psi manje savjesnih vlasnika bili zadovoljni ostacima od ljudske hrane i pokojom kosti.

Kakvu vrstu hrane odabrati

Danas znamo da je prehrana pasa važan segment, a otkrićem gotove suhe hrane nastale su mnoge vrste hrane za pse. Na njima su potanko navedeni sastojci i nutritivna vrijednost, pa čak i količina dnevnih potreba ovisno o veličini psa.

Suha hrana danas je najčešći način prehrane pasa, no dojam je da je postala popularna više zbog komocije vlasnika no nadmoćnosti pri zadovoljenju psećih potreba. Uz suhu hranu postoji i konzervirana hrana, ali i u posljednje vrijeme popularna sirova hrana koja je navodno najprilagođenija istinskim psećim potrebama čistog mesojeda. Baš kao i kad se radi o proizvodima za ljude ponuda pseće hrane toliko je opsežna da čovjek može zastati zbunjen.

Kako je zapravo najbolje hraniti svoga ljubimca? Po osobnom iskustvu kvalitetna suha hrana nekog od eminentnijih proizvođača nije možda idealna no posve je dobra varijanta. Imajte na umu, doduše, da je bolje razmočiti je u vodi ili jogurtu da omekša i nabubri kako biste dobili pravi količinski dojam a pas lakše pojeo svoj obrok. Usto, dobro je psu povremeno dati kuhano meso, goveđe, juneće, pureće ili otkošteno pileće. Dobre su i jeftine pileće iznutrice poput želudaca ili jetrica, no ne u preobilnim količinama.

Naravno, uz meso možete dodati kuhano povrće, cvjetaču, brokulu, mrkvu i rižu ili tjesteninu, ali nikako sirovo povrće jer ga psi ne mogu probaviti. Važno je, smatram, da pas makar povremeno jede pravo meso jer će ga kao istinskog mesojeda, premda psi nisu gurmani u ljudskom smislu, ta promjena ipak radovati. Također, žumanjak jajeta i svježi sir povremeno su dobrodošli dodaci prehrani. Kosti neka ne budu čest dodatak psećoj prehrani. Ako ih dajete neka to budu juneće ili goveđe potkoljenice, to jest kosti čija je svrha da budu izvor kalcija i rekreacije. Najbolje je ne kuhati ih. Postoje i umjetne 'kosti', to jest smotani komadi kože koji nemaju neku prehrambenu vrijednost ali zadovoljavaju pseću potrebu za žvakanjem i, ako živite u stanu, neće iza njih ostati sluzav trag.

Pripazite na štetne namirnice

Što se pak tiče prehrane sirovim mesom, osobni je stav da ta vrsta prehrane možda doista nekim psima odgovara no da suvremeni psi uglavnom više nisu divlji vukovi i već stoljećima jedu termički obrađenu hranu pa i njihov probavni sustav ne funkcionira kao kod divljih pasa te takva prehrana i nema suviše smisla,a s obzirom na njenu dosad relativno kratku primjenu dugoročni učinci na zdravlje pasa nisu do kraja poznati.

Kvalitetnu konzervu također se može povremeno dati, a pogotovo kod pasa koji imaju probavnih teškoća iako je kuhano meso mnogo bolja a i jeftinija opcija. Na tržištu suhe hrane mnogo je proizvođača i svaki za sebe tvrdi da je najbolji no ipak postoji nekolicina proizvođača koji se ističu kvalitetom. Također, postoje razne vrste hrane za razne dobi pasa i stupnjeve aktivnosti a i one za pse sa zdravstvenim teškoćama. Imajte na umu da hraniti psa, naročito mladog, kvalitetnom hranom, i bez obzira na cijenu, znači na izvjestan način i ulagati u njegovo cjeloživotno zdravlje.

Pri prehrani našeg ljubimca treba, uza sve, imati na umu da postoje namirnice koje za ljude nisu štetne no za pse mogu biti čak i otrovne poput recimo grožđa, luka i češnjaka, mlijeka (koje psi teško probavljaju) i čokolade. Ustezanje od 'nagrađivanja' psa ljudskim poslasticama lakše ćemo postići ako osvijestimo da ugađanjem psu hraneći ga hranom za ljude ionako zapravo zadovoljavamo svoje emocionalne a ne pseće prehrambene potrebe.

Za kraj, valja napomenuti da je, nažalost, kod mnogih pasa ljubimaca veći problem od kvalitete kvantiteta hrane koju jedu. Drugim riječima, mnogo ih je gojaznih. Stoga, hranite pse kvalitetnom hranom ali i brinite da je ne dajete previše te da se vaš ljubimac dovoljno kreće.