Najstariji fosilizirani dokaz života na Zemlji pronađen je u stijenama na Grenlandu starim 3,7 milijardi godina, iz vremena kad je Zemlja nalikovala Marsu.

Stručnjaci su na stijenama u Isui na jugozapadu Grenlanda otkrili malene grumene, između jednog i centrimetra visine, za koje tvrde da su fosilizirane skupine miroba nalik onima pronađenim u moru od Bermuda do Australije.

Ako se potvrdi da se radi o stromatolitima, fosiliziranim zajednicama bakterija, a ne nekoj čudnoj prirodnoj formaciji, ti će fosili po starosti nadmašiti dosad najstariji dokaz života na Zemlji, fosile iz Australije, za 220 milijuna godina. 

"To bi moglo značiti da prije 3,7 milijardi godina Zemlja nije bila neka vrsta pakla", rekao je vodeći autor studije objavljene u časopisu "Nature" Allen Nutman sa sveučilišta Wollongong.

"Zemlja je izgleda bila mjesto na kojem je život mogao cvjetati", dodao je.

Zemlja je stvorena prije 4,6 milijardi godina i ova zajednica naznačuje da se živor razvio relativno brzo nakon što je prije 4 milijarde godina završila kiša asteroida.

"Stromatoliti sadrže milijarde bakterija.. ekvivalent su gustom stambenom kompleksu", rekao je znanstvenik Martin Van Kranendonk, koji je identificirao prethodno najstarije fosile.

U vrijeme kad su stromatoliti počeli rasti, Zemlja je vjerojatno nalikovala Marsu, a te paralele mogle bi biti novi poticaj istraživanju je li Marsu nekad bilo života, kažu znanstvenici.

Otkriće na Grenlandu omogućilo povlačenje snijega i leda, što je otkrilo dugo skrivene stijene. Tamošnja regionalna vlada nada se da će globalno zatopljenje imati bar neke pozitivne efekte, poput otkrivanja više minerala.