Istraživanja pokazuju
Svakih deset godina se smanji broj sniježnih dana u Alpama
Snijeg u Alpama tanji je nego prije četrdesetak godina, a drastično se smanjuje i broj dana sa snijegom, posebno zbog ranog kopnenja sniježnog pokrivača u proljeće, pokazalo je istraživanje švicarskih znanstvenika.
Snijega je u sezoni
skijanja mnogo manje nego prije 40 i više godina, što brine neke
skijaške centre poput hotelijera u austrijskom St. Antonu i Ischglu koji
se boje da svojim gostima neće moći zajamčiti skijanje u proljeće.
Studija švicarskih znanstvenika bazira se na službenim podacima o
sniježnim padavinama za jesen, zimu i proljeće u zadnjih 45 godina, a
dobili su ih od švicarskog meteorološkog instituta.
Pokazalo se da je u Švicarskoj broj dana sa snijegom smanjen za 40 u
odnosu na obilne sniježne padaline iz 70-ih godina prošlog stoljeća, a
slično je i u okolnim zemljama koje su isto tako pogođene klimatskim
promjenama.
Na istraživanju su radili klimatolozi iz sveučilišta Neuchâtel zajedno s
kolegama iz Federalnog udruženja za proučavanje šuma, snijega i sela
(WSL), te iz Instituta za proučavanje snijega i lavina (SLF), a
rezultati su objavljeni prošli tjedan u znanstvenoj reviji Climatic
Change journal. Studija je proučavala sniježne prilike na mnogim
lokacijama u Švicarskoj i susjednim zemnljama, i to na različitim
nadmorskim visinama, u razdoblju od 1970. do 2015.
Broj dana sa snijegom u Alpama prosječno se svakih deset godina smanji
za 8,9 dana, pokazalo je istraživanje. Osim toga, prvi snijeg padne
prosječno 12 dana kasnije nego 1970., a okopni 25 dana prije, što znači
da se sezona kad skijaši mogu računati na dobre prilike za svoj omiljeli
sport sve više skraćuje, te da isto važi i za skijališta na visokim
pozicijama i ona niža.
To je iznenađenje za znanstvenike koji prate klimatske promjene u
visokogorju jer je do nedavna vrijedilo da skijališta na velikim
visinama nisu ugrožena i da se ne isplati ulagati samo u skijališta na
visinama manjim od 1500 metara.
Na skraćivanje skijaške sezone više utječe rano kopnenje snijega u
proljeće nego njegov kasniji dolazak u jesensko-zimskim danima, pokazala
je studija.
Vezane vijesti
-
-
Iako će ove godine mnogi dijelovi Azije, Europe i Sjeverne Amerike imati bijeli Božić s puno snijega na tlu, porast globalne temperature za 0,7 stupnjeva Celzija od 1900. godine i predviđeni još veći porasti do 2100. pokazuju taj nemilosrdan trend
-
Uoči Konferencije UN-a o klimatskim promjenama koja se održava u Glasgowu, WWF je pozvao građane da se priključe kampanji #WeWontForget i pošalju čelnicima poruku da njihova obećanja o ublažavanju klimatske krize neće biti zaboravljena.
-
Klimatske promjene i pandemija covida-19 glavne su teme dvodnevnog sastanka čelnika dvadeset najvećih svjetskih ekonomija koji je počeo u subotu u Rimu, a uvodnim govorom otvorio ga je talijanski premijer, javlja BBC.
Izdvojeno
-
Od srijede, 9. listopada do subote, 12. listopada, povijesna stara pijaca zadarske gradske tržnice na Poluotoku transformirat će se u kulinarsku oazu, gdje će posjetitelji imati priliku uživati u vrhunskim mesnim specijalitetima i kvalitetnim vinima ovog kraja.
-
I na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije srijeda će početi uz izražene i obilne pljuskove te jako i olujno jugo. Već prijepodne većinom prestanak kiše te slabljenje jugozapadnjaka i juga na umjerenu jakost, zatim i sunčana razdoblja.
-
Mario Markešić Maneto tijekom cijele godine sa svojom obitelji posjećuje Zadar a ponajviše odlaze na Vir gdje imaju i vikendicu.
-
Znanstveno-stručni skup "Činjenice o klimatskoj krizi - istraživanje, komunikacija i rješenja" održat će se u petak, 18. listopada 2024. u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.