Veliku nagradu 59. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma, koji je pod nazivom "Dijalozi/Monolozi" otvoren u nedjelju u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, osvojio je projekt "Rekonstrukcija Vitića: palimpsest tumačenja izvornosti" skupine autora.

"Pristup projektu sigurno je jedna od rijetkih, ispravnih, teoretski potkrijepljenih te izrazito moćnih i obranjivih argumentacija u, kako autori kažu, nizu fantazmagoričnih interpretacija, kreiranih na originalnim ozalid-kopijama nacrta s Vitićevim žigom", ističe se u obrazloženju nagrade projektu rekonstrukcije Vitićevih motela u Rijeci, autora Martine Mataije, Maroja Mrduljaša, Dore Sipine Modrić i Idisa Turata.

Krovna tema ovogodišnjeg salona je 'reuse', odnosno ponovno korištenje već izgrađenih struktura i ambijenata za jednaku, sličnu ili posve novu namjenu. Svi selektirani i izloženi radovi, konceptualni, idejni i realizirani, prikazani su maketama, od radnih do iznimno sofisticiranih.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je, otvarajući izložbu, kako mi u ovom trenutku svi zajedno u Hrvatskoj živimo povijesnu obnovu, generacijski poduhvat koji će se jako teško ponoviti s tim intenzitetom ulaganja i potrebe donošenja brzih, hrabrih odluka i iskoraka, u kontekstu obnove i revitalizacije kulturne baštine.

"Ova izložba realiziranih i nerealiziranih te studentskih radova pokazuje koliko je stručnosti, inovativnosti i hrabrosti, ali i uvažavanja kad govorimo o suvremenoj arhitekturi  u odnosu na ono što smo naslijedili", naglasila je.

Dodala je kako je Umjetnički paviljon jedna od 400 zgrada koje se obnavljaju putem Ministarstva kulture i medija, a četiri godine od potresa već je više od pola njih otvoreno.

"Dosad smo realizirali oko milijardu i petsto milijuna eura, samo za obnovu nakon potresa", istaknula je,

Nakon što je nedavno bila na otvorenju obnovljene crkve Notre-Dame u Parizu, naglasila je Obuljen Koržinek, može reći da mnoga zagrebačka gradilišta, od katedrale nadalje, nimalo ne zaostaju u zahtjevnosti obnove, vrsnoći i viziji novih pristupa i tehnika.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić rekao je kako je 'reuse' ujedno i priča o transformaciji prostora koji se nisu koristili, i identitetski su vezani za pojedine gradove kao kulturna baština. To je u konačnici dovelo da se dobro koriste i povećaju atraktivnost prostora i gradova.

"Nastavit ćemo snažno uz pomoć EU fondova podupirati ovu temu i ulaganja u brownfield investicije i u revitalizaciju kroz mehanizam koji je sada osnažen, kroz ulaganje u gradove s preko 800 milijuna eura", dodao je.

Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet smatra da tema 'reusea' nije mogla biti bolje odabrana jer, osim što njime grad, sklopovi i zgrade postaju funkcionalniji, on je i pitanje identiteta, kao u slučajevima Gliptoteke, Laube ili gruntovnice. 

Ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu Irena Bekić rekla je kako se obnovom, od trenutka potresa kada su popucali zidovi i pojavila se željezna konstrukcija koja i jest sam Paviljon, ovdje 'kondenzirala prošlost, budućnost i sadašnjost'.

Predsjednica organizatora izložbe, Udruženja hrvatskih arhitekata Mia Roth-Čerina ocijenila je da je Salon postao platforma za kritičku refleksiju i projekciju mogućeg u arhitekturi i urbanizmu, problematizirao dosljednost u konceptualnim obrascima i osvrnuo se na krize u kojima su razvili nove oblike otpornosti. 

Dodijeljene i tri jednakovrijedne nagrade.

Selektori, arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić izabrali su za izložbu 124 radova, između više od 250 prijavljenih, 40 realiziranih, 36 idejnih i konceptualnih projekata, 39 studentskih radova, te 9 publicističkih i tekstualnih radova, donoseći presjek relevantnih arhitektonskih tema u Hrvatskoj.

Projekt Tržnice Gruž u Dubrovniku Dinka Peračića i Mirande Veljačić nagrađen jer, ističe se u obrazloženju, translucentni i potpuno apstraktni krov natkriva postojeću tržnicu, natkriva mjesto susreta i esencijalne životne komunikacije tijekom cijele povijesti ljudskog roda.

Nagrađena je i restauracija obalne bitnice Giacone na Brijunima Emila Jurcana, kojom, obrazlaže se, autor minimalno zadire u povijesnu izgrađenu strukturu, ali smisleno projektira novo čitanje postojećih ambijenata te na taj način otvara novi, pomalo neočekivani sloj unutar teme 'reusa'.

Treća nagrada dodijeljena je knjizi "Alpski kontrapost / Alpine Contrapposto" skupine autora u izdanju Orisa, koja se bavi temom uravnoteženja tradicionalne seoske arhitekture te, po riječima autora, "istančanom kirurškom operacijom arhitektonske intervencije na riskantnom pacijentu, tradicionalnom gospodarstvu sraslom s prirodom."
 
Pet jednakovrijednih priznanja dobili su studentski radovi, s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

To su Transformacija Starog placa Tina Vukušića (mentor Tonči Žarnić), Tvornica umjetnosti Sesvete Nikole Topleka i Ane Bošnjak (mentorica Vanja Ilić), Propositum suggestum in mari Adriatico Brune Žganjera  Šrama (mentor Idis Turato), Kooperativa 87 Lovra Markusa (mentor Tonči Žarnić) i Nova stvarnost rashladnog tornja Petre Uvodić (mentorica Lea Pelivan).

Selektori su obrazložili kako je riječ o projektima koji na način svojstven onima koji tek ulaze u profesionalni svijet arhitekture, svježe i radikalno, potpuno neopterećeno, otvaraju horizonte u okvirima teme Salona. 

U privremeno otvorenom suterenskom prostoru Umjetničkog paviljona, koji je u procesu obnove od posljedica potresa, izložba se može razgledati do kraja godine.