Kulturno-umjetničko društvo "Zadarski tanac" obilježava deset godina posvećenog rada na očuvanju i promociji kulturne baštine Zadarske županije i Republike Hrvatske. Ova značajna obljetnica, obilježila se 9. prosinca 2024. godine svečanim cjelovečernjim koncertom pod nazivom “Gradu za dar”.

Na koncertu su osim Zadarskog tanca sudjelovali i gosti: Klapa Koporan, KUD Družina-Pag, AKA Cresendo, Plesni odjel Glazbene škole Blagoje Bersa, Lovre Markulin (OGŠ Blagoje Bersa) i KUD Sveti Duh Posedarje.

Početci i razvoj društva

Kulturno-umjetničko društvo  "Zadarski tanac" osnovano je 2014. s vizijom očuvanja i oživljavanja bogate kulturne baštine Zadra i zadarske okolice. Njihova misija obuhvaća revitalizaciju tradicionalnih plesova, pjesama i nošnji koje su vremenom iščeznule iz svakodnevnog života. Na samom početku, pod umjetničkim vodstvom Ivana Baričića, KUD "Zadarski tanac" okupljao je 60 članova.

Dječja folklorna skupina, osnovana 2015. godine pod umjetničkim vodstvom Jadranke Dunatov, djelovala je kao pomladak KUD-a "Zadarski tanac", dok je tamburaška sekcija dodatno osigurala prijenos tradicije na mlađe generacije. Zahvaljujući entuzijazmu, predanosti i ljubavi prema tradiciji, društvo se ubrzo etabliralo kao važan sudionik kulturne scene.

Njihov repertoar danas obuhvaća plesove jadranske plesne zone, kao i koreografije iz Međimurja i Zagorja. Poseban ponos KUD-a "Zadarski tanac" čine ples Zadarski tanac uz pjesmu Lipšega tanca ne viđoh, plesovi otoka Silbe te Priješko kolo, koje je koreografirao pokojni voditelj i koreograf Senko Sorić.

Oživljavanje zadarske nošnje

Boris Dizdar, predsjednika KUD-a Zadarski tanac ističe vrijednost višegodišnjeg projekta Zaboravljena baština unutar kojeg je društvo u proteklih deset godina rekonstruiralo nošnje s područja Zadra, otoka Silbe, Splita i Međimurja. Rezultat spomenutog projekta je šest nošnji iz Zadra rekonstruiranih prema akvarelima Nikole Arsenovića iz sredine 19. stoljeća.

Riječ je o revitalizaciji zadarske baštine koja je godinama postojala samo kao akvarel dok joj konačno članovi KUD-a Zadarski tanac nisu udahnuli život. Iza ovog, za hrvatsku folklornu baštinu, velikog postignuća stoji vrijedni rad članice KUD-a, Zdenke Mrčele. Zahvaljujući suradnji s Etnografskim odjelom Narodnog muzeja Zadar i etnologinjom Jasenkom Lulić-Štorić, izrađeno je šest pučkih nošnji temeljenih na povijesnim zapisima i slikama.

Rekonstruirane zadarske pučke narodne nošnje javnosti su predstavljene 2021. godine na javnoj kulturnoj izložbi u Kneževoj palači, nakon čega su postale nezaobilazan dio nastupa KUD-a "Zadarski tanac". Iste godine, društvo je izdalo prvo izdanje, knjigu Zaboravljena baština – rekonstrukcija zadarske pučke narodne nošnje, ovjekovječivši tako vrijedni rad na očuvanju tradicije.

Značajna gostovanja i projekti

Tijekom deset godina djelovanja, KUD "Zadarski tanac" uspješno je predstavio zadarsku i hrvatsku kulturnu baštinu diljem Europe i šire. Nastupali su u Njemačkoj, Makedoniji i Češkoj, dok su u Hrvatskoj sudjelovali na prestižnim manifestacijama, a posebno ističu Vinkovačke jeseni gdje su po prvi put predstavili zadarsku pučku nošnju.

Posebno vrijedan je projekt Lijepa li si zemljo moja, kroz koji su u Zadru ugostili hrvatska kulturno-umjetnička društva iz dijaspore, uključujući KUD-ove iz Švicarske, Njemačke, SAD-a i Australije. Ovaj projekt nije samo promovirao hrvatsku baštinu izvan granica, već je obogatio lokalnu kulturnu scenu razmjenom iskustava, plesova, pjesama i običaja. Povezivanjem s dijasporom i inozemnim zajednicama, KUD "Zadarski tanac" istaknuo se kao ambasador hrvatske kulture, dok je istovremeno stvarao platformu za jačanje veza među Hrvatima diljem svijeta.

Izazovi i novi počeci

KUD "Zadarski tanac" suočio se s brojnim izazovima, osobito tijekom pandemije, no unatoč tim teškoćama, uz vodstvo Mira Cindorija  i Matee Sikirić, koja je ujedno i voditeljica pjevanja, društvo je uspješno obnovilo svoje aktivnosti. Danas broje 24 člana, redovito nastupaju na lokalnim i regionalnim manifestacijama te nastavljaju njegovati tradiciju zadarske i hrvatske baštine.

U posljednjih deset godina kroz društvo je prošlo 95 članova, a zahvaljujući novim generacijama, uključujući studente Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru koji vode njihove društvene mreže, "Zadarski tanac" nastavlja širiti svoj doseg.