Ludovico Maurina održat će predavanje "The Watermills of Dalmatia in Historical Cartography - a journey through space and time following the traces of old watermills" u četvrtak 12. prosinca 2024. u 18 sati na Odjelu za geografiju u učionici br. 33.

Ludovico Maurina student je četvrte godine Doktorskog studija geografije na Sveučilištu u Padovi, na Odjelu za geografiju, povijest i antiku. Diplomirao je 2020. godine na temi proučavanja mlinica u Južnoj Karolini (SAD) s povijesno-geografskog stajališta.

Sudjelovao je u radu dviju istraživačkih grupa, obje usmjerene na primjenu povijesno-geografskih pristupa u proučavanju različitih prostora. Prva grupa istraživala je utjecaj šumskog pokrova na vojna djelovanja tijekom Američkog građanskog rata na jugoistoku SAD-a (glavni istraživač: prof. Silvia Piovan), dok se druga bavila proučavanjem preobrazbe predgrađa Padove (glavni istraživač: prof. Andrea Pase). Kao rezultat tog projekta izdana je monografija “How many Padovas?” (2020.).

Od 2023. godine Ludovico Maurina proučava mlinice u Dalmaciji kroz prizmu povijesne kartografije. To istraživanje je dio njegovog doktorskog rada pod nazivom: “Following the thread of water: a geohistorical approach for studying the watermills in Venetian Dalmatia”. U razdoblju od 2023. do 2024. u dva navrata boravi na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru u sklopu Erasmus+ programa i pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Ante Blaće.

Ludovico Maurina održat će predavanje na temu kako različiti geografski izvori  koji prikazuju teritorij sjeverne i središnje Dalmacije mogu poslužiti za prikaz promjena mlinica tijekom posljednja tri stoljeća. Predavanje će započeti prikazom osnovnih elemenata strukture mlinica, razlike između horizontalnih i vertikalnih mlinica, različitih veličina te arhitektura koje karakteriziraju tip gradnje u različitim okolišnim uvjetima.

Uslijedit će prikaz četiri tipa kartografskih izvora uz naglasak na njihov značaj za istraživanje mlinica: 1) mletački katastarski planovi od kraja 17. st. do kraja 18. st.; 2.) moderni katastarski planovi, izrađeni tijekom austro-ugarske uprave  i nadopunjavani tijekom različitih razdoblja do uspostave trenutno važećeg digitalnog katastra; 3) službene topografske karte nastale od prve polovice 19. st. do danas. Predavanje će uključiti i kratak uvid u suvremeni katastar, uključujući prikaz karata i registara katastarskih čestica na kojima se nalaze mlinice.

Na kraju, Ludovico Maurina objasnit će sve navedeno na  primjeru Miljašić jaruge, vodotoka smještenog između općina Nin i Poličnik. Pomoću zapisa u kartografskim izvorima procijenit će broj i položaj mlinica u razdoblju od 1675. do danas. Podatke iz kartografskih izvora usporedit će sa slikama trenutnog stanja mlinica koje je autor prikupio tijekom terenskih istraživanja.